Pregled
Tržišnim mjerama želi se postići stabilizacija poljoprivrednih tržišta, spriječiti pogoršanje kriza, potaknuti potražnja te poljoprivrednim sektorima u EU-u pomoći da se bolje prilagode promjenama na tržištu. Te su mjere dio Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta, kojom se utvrđuje okvir za funkcioniranje poljoprivrede EU-a na jedinstvenom tržištu. Mjere tržišne intervencije financiraju se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi.
Javna intervencija
O javnoj intervenciji govorimo kada vlade ili agencije država članica EU-a kupuju i skladište proizvode i zatim ih kasnije prodaju na tržištu. Time se želi spriječiti neodrživo smanjenje cijena.
Javna intervencija zasad je moguća u nekoliko sektora koji su izloženi fluktuacijama cijena. Da bi otklonio tu nestabilnost, EU je donio mehanizam za ublažavanje posljedica godina s posebno niskim cijenama na poljoprivrednike. Javne intervencije korisne su za:
- običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz
- rižu
- govedinu i teletinu
- maslac
- obrano mlijeko u prahu.
Skladištiti se može roba koja ispunjava stroge kriterije kvalitete.
Javna intervencija provodi se na temelju mehanizma fiksne cijene ili natječaja. U prvom slučaju EU utvrđuje fiksnu kupovnu cijenu za određenu količinu neke vrste proizvoda. Tako se utvrđuje najniža cijena i sprečava pad tržišne cijene ispod održive razine. S druge strane, u slučaju natječaja ponuditelji predlažu cijenu, a količine proizvoda čija cijena bude niža od one koju EU odredi nakon dostave ponuda otkupljuju se po cijeni koju su predložili ponuditelji. Kad se uvjeti na tržištu poboljšaju, te se količine prodaju na temelju javnog natječaja.
Skladištenje proizvoda privatnog sektora
U vremenu nižih tržišnih cijena EU može pomoći i subjektima iz privatnog sektora plaćanjem troškova skladištenja njihovih proizvoda tijekom određenog razdoblja. Time se privremeno smanjuje učinak kratkoročne prezasićenosti tržišta. Zasad se potpora za skladištenje namijenjena privatnom sektoru može dodijeliti za:
- bijeli šećer
- maslinovo ulje
- goveđe meso
- maslac, sir i obrano mlijeko u prahu
- svinjsko meso
- ovčje i kozje meso
- lanena vlakna.
Izvanredne mjere
Izvanredne mjere primjenjuju se u slučaju krize ili moguće krize kad je nužno na odgovarajući način intervenirati da bi se spriječili tržišni poremećaji i/ili ublažile njihove posljedice. Komisiji omogućuju brzo i razmjerno djelovanje i donošenje mjera kojima se:
- reagira na tržišne poremećaje
- ublažava tržišni učinak sanitarnih mjera donesenih radi izbjegavanja širenja bolesti životinja ili organizama štetnih za bilje i/ili gubitka povjerenja potrošača zbog rizika za javno zdravlje, zdravlje životinja ili bilja
- rješavaju posebni problemi koji zahtijevaju ciljanu intervenciju kako bi se izbjeglo pogoršanje tržišnih uvjeta
- omogućuju dogovori i odluke poljoprivrednika, njihovih udruženja, priznatih organizacija proizvođača i priznatih sektorskih organizacija u slučaju ozbiljnih neravnoteža na tržištima.
Posljednjih godina takve su se mjere primjenjivale kao odgovor na različite događaje koji utječu na poljoprivredu EU-a, uključujući posljedice pandemije bolesti COVID-19, rat u Ukrajini, izbijanja bolesti životinja, velike tržišne poremećaje i ekstremne vremenske uvjete.
Komisija u okviru postojećih pravnih odredbi mora svake tri godine podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni kriznih mjera donesenih na temelju članaka od 219. do 222. Uredbe o ZOT-u.
Prema prvom izvješću objavljenom u siječnju 2024. u razdoblju 2014. – 2023. donesene su 63 izvanredne mjere za potporu poljoprivrednicima i proizvođačima koji se suočavaju s gubitkom proizvodnje, padom cijena, višim troškovima ili poremećajima u lancu opskrbe.
Zahvaljujući spomenutim mjerama u poljoprivredni sektor EU-a usmjereno je više od 2,5 milijardi EUR i na taj način Unija je pokazala solidarnost s tim sektorom u kriznim vremenima. Te bi mjere trebale nadopunjavati, a ne zamijeniti napore poljoprivrednika u području upravljanja rizicima te pomoći u stabilizaciji tržišta.
Financiranje
U okviru trenutačnog ZPP-a, koji je na snazi od 2023., uspostavljena je pričuva za poljoprivredu s godišnjim dodijeljenim sredstvima u iznosu od najmanje 450 milijuna EUR za financiranje tržišnih i izvanrednih mjera.
U okviru prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. predstavljena je nova Sigurnosna mreža za jedinstvo u vrijednosti od ukupno 6,3 milijarde EUR namijenjena pomoći poljoprivrednicima u EU-u u slučaju poremećaja na poljoprivrednim tržištima.
Pravna osnova
Pravna osnova za korištenje izvanrednih mjera na poljoprivrednim tržištima jest Uredba (EU) 1308/2013.
Transparentnost i praćenje tržišta
Ciljevi transparentnosti i praćenja tržišta:
- pružanje dostupnih informacija svim sudionicima u lancu opskrbe hranom, posebno onima s ograničenim resursima, kao što su poljoprivrednici i istraživači. Time se omogućuje donošenje utemeljenih poslovnih odluka i tako osigurava pravilno funkcioniranje poljoprivrednih tržišta.
- praćenje razvoja poljoprivrednih tržišta i pravodobno utvrđivanje mogućih opasnosti od poremećaja, čime se Komisiji omogućuje da bez odgode poduzme odgovarajuće tržišne mjere EU-a kad god je to potrebno.
Kako bi osiguralo ispravno funkcioniranje poljoprivrednih tržišta i pratio njihov razvoj, Komisija prikuplja informacije od država članica EU-a i dionika. Tim informacijama dopunjuju se tržišne mjere EU-a i cilj im je povećati transparentnost tržišta, a prikupljaju se i stavljaju na raspolaganje putem tržišnih opservatorija i portala za podatke o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.
Pravna osnova
Primjena tržišnih mjera za potporu poljoprivrednom sektoru uređuje se sljedeći propisima:
- članci od 11. do 16. Uredbe (EU) 1308/2013 o korištenju javne intervencije na poljoprivrednim tržištima
- članci od 17. do 21. Uredbe (EU) 1308/2013 o pružanju potpore za privatno skladištenje poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim tržištima
- članci od 219. do 222. Uredbe (EU) 1308/2013 o korištenju izvanrednih mjera na poljoprivrednim tržištima
- članci od 222.a do 223. Uredbe (EU) 1308/2013 o transparentnosti i praćenju tržišta.
