Ukratko o zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike

Zajednička poljoprivredna politika EU-a (ZPP) uspostavljena je 1962. kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika. Njezini su ciljevi:

• potpora poljoprivrednicima i poboljšanje poljoprivredne produktivnosti, čime se osigurava stabilna opskrba povoljnom hranom
• zaštita prava poljoprivrednika iz Europske unije na odgovarajuću zaradu
• doprinos borbi protiv klimatskih promjena i održivom upravljanju prirodnim resursima
• očuvanje ruralnih područja i krajolika diljem EU-a
• održavanje dinamičnosti ruralnoga gospodarstva promicanjem zapošljavanja u poljoprivredi, poljoprivredno-prehrambenim industrijama i povezanim sektorima.

ZPP je zajednička politika svih država članica Europske unije. kojom se upravlja na europskoj razini, a financira se sredstvima iz proračuna EU-a.

ZPP za razdoblje 2023. – 2027.

Kako bi se konsolidirala uloga europske poljoprivrede u budućnosti, ZPP se tijekom godina razvio tako da odgovara na promjenjive gospodarske okolnosti te zahtjeve i potrebe građana.

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. stupio je na snagu 1. siječnja 2023. Potpora poljoprivrednicima i ruralnim dionicima u 27 država članica EU-a temelji se na pravnom okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. i odlukama navedenima u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koje je odobrila Komisija. Odobreni planovi osmišljeni su kako bi znatno pridonijeli ambicijama europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost.

ZPP u praksi

Poljoprivreda je drukčija od većine drugih djelatnosti jer za nju vrijede sljedeće posebnosti:

• unatoč važnosti proizvodnje hrane, dohodak poljoprivrednika niži je oko 40 % od nepoljoprivrednog dohotka
• poljoprivreda je ovisnija o vremenskim uvjetima i klimi nego mnogi drugi sektori
• postoji neizbježan vremenski raskorak između potražnje potrošača i mogućnosti poljoprivrednika da je zadovolje – treba vremena da bi se uzgojilo više pšenice ili proizvelo više mlijeka.

Poljoprivrednici bi trebali biti troškovno učinkoviti, raditi na održiv i okolišno prihvatljiv način te održavati naša tla i bioraznolikost.

Javni sektor bitan je za naše poljoprivrednike zbog nesigurnosti poslovanja i utjecaja poljoprivrede na okoliš. U okviru ZPP-a poduzimaju se sljedeće mjere:

• potpore dohotku putem izravnih plaćanja kojima se osigurava stabilnost prihoda te se poljoprivrednicima isplaćuju naknade za okolišno prihvatljivu poljoprivredu i pružanje javnih usluga koje obično nisu tržišno isplative, kao što je briga o selu
• tržišne mjere za rješavanje teških situacija na tržištu kao što je nagli pad potražnje zbog zabrinutosti za zdravlje ili pad cijena zbog privremeno prekomjerne ponude na tržištu
• mjere ruralnog razvoja s nacionalnim i regionalnim programima usmjerenima na rješavanje posebnih potreba i izazova s kojima se suočavaju ruralna područja.

Financiranje ZPP-a

Razina potpore poljoprivrednicima u EU-u iz općeg proračuna EU-a odražava mnoge varijable uključene u osiguravanje stalnog pristupa visokokvalitetnoj hrani, što obuhvaća i zadaće kao što su potpora dohotku poljoprivrednika, djelovanje u području klimatskih promjena i održavanje dinamičnosti ruralnih zajednica.

ZPP se financira iz dvaju fondova kao dio proračuna EU-a:

• Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) pruža izravne potpore i sredstva za financiranje tržišnih mjera
• Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) financira se ruralni razvoj.

Plaćanjima upravlja svaka država članica EU-a na nacionalnoj razini. U skladu s pravilima EU-a o transparentnosti svaka država objavljuje informacije o primateljima plaćanja u okviru ZPP-a.

Povezane informacije

Financiranje zajedničke poljoprivredne politike

Životni ciklus godišnjeg proračuna EU-a

Proračun EU-a

Prednosti ZPP-a

U ZPP-u su utvrđeni uvjeti koji će poljoprivrednicima omogućiti obavljanje funkcija u društvu na sljedeće načine:

Proizvodnja hrane

• U EU-u ima više od 10 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, a taj sektor redovno zapošljava 17 milijuna ljudi. Oni nam omogućuju velik izbor i količinu sigurnih i kvalitetnih proizvoda po pristupačnim cijenama.
• EU je u cijelom svijetu poznat po hrani i kulinarskim tradicijama te je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i neto izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zahvaljujući svojim izuzetnim poljoprivrednim resursima EU bi mogao i trebao imati vodeću ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom u cijelom svijetu.

Razvoj ruralne zajednice

• U našim seoskim područjima i njihovim dragocjenim prirodnim resursima brojna su radna mjesta povezana s poljoprivredom. Poljoprivrednici trebaju strojeve, zgrade, gorivo, gnojivo i zdravstvenu skrb za svoje životinje, te su dio sektora na početku proizvodnog lanca.
• Druge su osobe zaposlene u djelatnostima na kraju proizvodnog lanca, kao što su priprema, prerada i pakiranje hrane te u skladištenju, prijevozu i maloprodaji hrane. Poljoprivreda i prehrambeni sektori zajedno osiguravaju gotovo 40 milijuna radnih mjesta u EU-u.
• Da bi bili učinkoviti te ostali moderni i produktivni, poljoprivrednicima i sektorima na početku i na kraju proizvodnog lanca potreban je brz pristup najnovijim informacijama o poljoprivrednim pitanjima, metodama uzgoja i kretanjima na tržištu. U razdoblju 2014. – 2020. resursi ZPP-a bili su usmjereni na pružanje tehnologija velike brzine, poboljšane internetske usluge i infrastrukturu za 18 milijuna građana ruralnih područja, odnosno 6,4 % ruralnog stanovništva EU-a.

Okolišno održiva poljoprivreda

• Pred poljoprivrednicima je dvostruki izazov – proizvoditi hranu i istodobno štititi prirodu i bioraznolikost. Razborito korištenje prirodnim resursima ključno je za našu proizvodnju hrane i kvalitetu života danas, sutra i za buduće generacije.

Ključni subjekti koji pridonose ZPP-u

Europska komisija redovito se savjetuje sa skupinama za građanski dijalog i poljoprivrednim odborima kako bi na najbolji mogući način oblikovala zakonodavstvo i politike kojima se uređuje poljoprivreda. Pomažu joj i stručne skupine, kao što je radna skupina za poljoprivredna tržišta, koja se bavi nepoštenim trgovačkim praksama.

Komisija pri planiranju, pripremi i predlaganju novog europskog zakonodavstva provodi procjene učinka, ispitujući potrebu za djelovanjem na razini EU-a i moguće učinke dostupnih rješenja. Procjene su ključni dio agende EU-a za bolju regulativu. Procjene učinka za poljoprivredu i ruralni razvoj provedene su 2003. (preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja), 2008. (provjera stanja – SEC(2008) 1885), 2011. (ZPP ususret 2020. – SEC(2011) 1153 final) i 2018. (potpora strateškim planovima nakon 2020. – SWD(2018) 301 final).

Revizorski sud EU-a također ima važnu ulogu u nadzoru rashoda u poljoprivredi.

Komisija redovito objavljuje izvješća o javnom mnijenju (tzv. Eurobarometar) o stavovima Europljana o poljoprivredi i ZPP-u. Ankete Eurobarometra, koje se provode u svim državama članicama EU-a, pružaju vrijedne informacije o percepciji ZPP-a među građanima, primjerice o informiranosti o potporama koje se pružaju u okviru ZPP-a, njegovoj uspješnosti, pitanjima kvalitete, okolišu, važnosti ZPP-a i mnogo više.

Evaluacija ZPP-a

Evaluacija ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027.

Komisija je u skladu sa svojim zahtjevima u pogledu transparentnosti i praćenja izradila internetski pregled pokazatelja s ciljevima koje je svaka država članica EU-a u svojem odobrenom strateškom planu u okviru ZPP-a utvrdila na nacionalnoj razini. 

Zakonodavstvo o ZPP-u uključuje 44 „pokazatelja rezultata”, koji su povezani s posebnim ciljevima. U svaki strateški plan u okviru ZPP-a nije potrebno uključiti sva 44 cilja. U ciljevima se uzimaju u obzir potrebe i planirane mjere donesene na nacionalnoj razini. 

Evaluacija ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020.

Komisija ocjenjuje ZPP s pomoću zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju.

Cilj je tog okvira pokazati postignuća ZPP-a u razdoblju 2014. – 2020. i s pomoću pokazatelja ZPP-a poboljšati njegovu učinkovitost.

Pravni temelji

Pravni temelj za zajedničku poljoprivrednu politiku utvrđen je u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. obuhvaćen je trima uredbama koje se općenito primjenjuju od 1. siječnja 2023.:

• Uredba (EU) 2021/2116 o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru ZPP-a
• Uredba (EU) 2021/2115 o utvrđivanju pravila o potpori za nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i 1307/2013
• Uredba (EU) 2021/2117 o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije.

Sljedećim četirima uredbama uređuju se različiti elementi ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020.:

• Uredba (EU) br. 1307/2013 o pravilima za izravna plaćanja poljoprivrednicima
• Uredba (EU) 1308/2013 o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda
• Uredba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju
• Uredba (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru ZPP-a.

Za razdoblje 2021. – 2022. na snazi je bila prijelazna uredba (Uredba (EU) 2020/2220). U njoj se bili utvrđeni uvjeti za pružanje potpore iz EFJP-a i EPFRR-a u tom razdoblju, uz produljenje i izmjenu odredaba utvrđenih u prethodnim uredbama. Bila je na snazi do početka novog ZPP-a.

ZPP-om upravlja služba za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, koja može donositi delegirane i provedbene akte za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.

Povezane informacije

Registar zakonodavstva na snazi

Objašnjenje zakonodavnog postupka EU-a