Skip to main content
Logotip Europske komisije
Agriculture and rural development

Ukratko o zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Zajedničkom poljoprivrednom politikom podupiru se poljoprivrednici u EU-u i osigurava se sigurnost opskrbe hranom u Europi.

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike

Zajednička poljoprivredna politika EU-a (ZPP) uspostavljena je 1962. kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika. Njezini su ciljevi sljedeći:

  • potpora poljoprivrednicima i poboljšanje poljoprivredne produktivnosti, čime se osigurava stabilna opskrba povoljnom hranom
  • zaštita prava poljoprivrednika iz Europske unije na odgovarajuću zaradu
  • doprinos borbi protiv klimatskih promjena i održivom upravljanju prirodnim resursima
  • očuvanje ruralnih područja i krajolika diljem EU-a
  • održavanje dinamičnosti ruralnoga gospodarstva promicanjem zapošljavanja u poljoprivredi, poljoprivredno-prehrambenim industrijama i povezanim sektorima.

ZPP je zajednička politika svih zemalja Europske unije kojom se upravlja na europskoj razini, a financira se sredstvima iz proračuna EU-a.

Proslava 60 godina ZPP-a

Kako bi obilježila 60. godišnjicu ZPP-a, Komisija je zajedno s Vijećem i francuskim predsjedništvom organizirala posebnu izložbu prikazanu na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Luxembourgu 7. travnja 2022. Izložba prikazuje povijest ZPP-a od njegova nastanka prije 60 godina do njegova sadašnjeg oblika i sadržava svjedočanstva poljoprivrednika u cijeloj Europi te ističe novi ZPP i ciljeve za budućnost.

Kliknite u nastavku kako biste vidjeli priču o ZPP-u od 1962., ispričanu na 13 panoa koji čine izložbu.

Feeding Europe: 60 years of common agricultural policy
English
(10.4 MB - PDF)
Preuzimanje

ZPP u praksi

Poljoprivreda je drukčija od većine drugih djelatnosti jer za nju vrijede sljedeće posebnosti:

  • unatoč važnosti proizvodnje hrane, dohodak poljoprivrednika niži je oko 40 % od nepoljoprivrednog dohotka
  • poljoprivreda je ovisnija o vremenskim uvjetima i klimi nego mnogi drugi sektori
  • postoji neizbježan vremenski raskorak između potražnje potrošača i mogućnosti poljoprivrednika da je zadovolje – treba vremena da bi se uzgojilo više pšenice ili proizvelo više mlijeka.

Poljoprivrednici bi trebali biti troškovno učinkoviti, raditi na održiv i okolišno prihvatljiv način te održavati naša tla i bioraznolikost.

Javni sektor bitan je za naše poljoprivrednike zbog nesigurnosti poslovanja i utjecaja poljoprivrede na okoliš. U okviru ZPP-a poduzimaju se sljedeće mjere:

  • potpore dohotku putem izravnih plaćanja kojima se osigurava stabilnost prihoda te se poljoprivrednicima isplaćuju naknade za okolišno prihvatljivu poljoprivredu i pružanje javnih usluga koje obično nisu tržišno isplative, kao što je briga o selu
  • tržišne mjere za rješavanje teških situacija na tržištu kao što je nagli pad potražnje zbog zabrinutosti za zdravlje ili pad cijena zbog privremeno prekomjerne ponude na tržištu
  • mjere ruralnog razvoja s nacionalnim i regionalnim programima usmjerenima na rješavanje posebnih potreba i izazova s kojima se suočavaju ruralna područja.

Financiranje ZPP-a

Razina potpore poljoprivrednicima u EU-u iz općeg proračuna EU-a odražava mnoge varijable uključene u osiguravanje stalnog pristupa visokokvalitetnoj hrani, što obuhvaća i zadaće kao što su potpora dohotku poljoprivrednika, djelovanje u području klimatskih promjena i održavanje dinamičnosti ruralnih zajednica.

ZPP se financira iz dvaju fondova kao dio proračuna EU-a:

Plaćanjima upravlja svaka država članica EU-a na nacionalnoj razini. U skladu s pravilima EU-a o transparentnosti svaka zemlja objavljuje informacije o primateljima plaćanja u okviru ZPP-a.

Povezane informacije

Financiranje zajedničke poljoprivredne politike

Životni ciklus godišnjeg proračuna EU-a

Proračun EU-a

Prednosti ZPP-a

U ZPP-u su utvrđeni uvjeti koji će poljoprivrednicima omogućiti obavljanje funkcija u društvu na sljedeće načine:

Proizvodnja hrane

  • U EU-u ima više od 10 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, a taj sektor redovno zapošljava 22 milijuna ljudi. Oni nam omogućuju velik izbor i količinu sigurnih i kvalitetnih proizvoda po pristupačnim cijenama.
  • EU je u cijelom svijetu poznat po svojoj hrani i kulinarskim tradicijama te je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i neto izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zahvaljujući svojim izuzetnim poljoprivrednim resursima EU bi mogao i trebao imati vodeću ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom u cijelom svijetu.

Razvoj ruralne zajednice

  • U našim seoskim područjima i njihovim dragocjenim prirodnim resursima brojna su radna mjesta povezana s poljoprivredom. Poljoprivrednici trebaju strojeve, zgrade, gorivo, gnojivo i zdravstvenu skrb za svoje životinje, te su dio sektora na početku proizvodnog lanca.
  • Druge su osobe zaposlene u djelatnostima na kraju proizvodnog lanca, kao što su priprema, prerada i pakiranje hrane te u skladištenju, prijevozu i maloprodaji hrane. Poljoprivreda i prehrambeni sektori zajedno osiguravaju gotovo 40 milijuna radnih mjesta u EU-u.
  • Da bi bili učinkoviti te ostali moderni i produktivni, poljoprivrednicima i sektorima na početku i na kraju proizvodnog lanca potreban je brz pristup najnovijim informacijama o poljoprivrednim pitanjima, metodama uzgoja i kretanjima na tržištu. U razdoblju od 2014. do 2020. resursi ZPP-a bili su usmjereni na pružanje tehnologija velike brzine, poboljšane internetske usluge i infrastrukturu za 18 milijuna građana ruralnih područja, odnosno 6,4 % ruralnog stanovništva EU-a.

Okolišno održiva poljoprivreda

  • Pred poljoprivrednicima je dvostruki izazov – proizvoditi hranu i istodobno štititi prirodu i bioraznolikost. Razborito korištenje prirodnim resursima ključno je za našu proizvodnju hrane i kvalitetu života danas, sutra i za buduće generacije.

Ključni subjekti koji pridonose ZPP-u

Europska komisija redovito se savjetuje sa skupinama za građanski dijalog i poljoprivrednim odborima kako bi na najbolji mogući način oblikovala zakonodavstvo i politike kojima se uređuje poljoprivreda. Pomažu joj i stručne skupine, kao što je radna skupina za poljoprivredna tržišta koja se bavi nepoštenim trgovačkim praksama.

Komisija pri planiranju, pripremi i predlaganju novog europskog zakonodavstva provodi procjene učinka, ispitujući potrebu za djelovanjem na razini EU-a i moguće učinke dostupnih rješenja. One su ključni dio agende EU-a za bolju regulativu. Procjene učinka za poljoprivredu i ruralni razvoj provedene su 2003. (preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja), 2008. (provjera stanja – SEC(2008) 1885), 2011. (ZPP ususret 2020. – SEC(2011) 1153 final) i 2018. (potpora strateškim planovima nakon 2020. – SWD(2018) 301 final).

Revizorski sud EU-a također ima važnu ulogu u nadzoru rashoda u poljoprivredi.

Komisija redovito objavljuje izvješća o javnom mnijenju Europljana o poljoprivredi i ZPP-u (tzv. Eurobarometar). Ankete Eurobarometra, koje se provode u svim državama EU-a, pružaju vrijedne informacije o percepciji ZPP-a među građanima, primjerice o informiranosti o potporama koje se pružaju u okviru ZPP-a, njegovoj uspješnosti, pitanjima kvalitete, okolišu, važnosti ZPP-a i mnogo više.

Evaluacija ZPP-a

Komisija ocjenjuje ZPP s pomoću zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju.

Cilj je tog okvira pokazati postignuća ZPP-a u razdoblju od 2014. do 2020. i poboljšati njegovu učinkovitost s obzirom na pokazatelje ZPP-a.

Novi ZPP

Kako bi se konsolidirala uloga europske poljoprivrede u budućnosti, ZPP se tijekom godina razvio tako da odgovara na promjenjive gospodarske okolnosti te zahtjeve i potrebe građana.

Europska komisija predstavila je u lipnju 2018. zakonodavne prijedloge o novom ZPP-u. U njima je predstavljena jednostavnija i učinkovitija politika kojom će se obuhvatiti održive ambicije europskog zelenog plana.

Nakon opsežnih pregovora između Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije postignut je dogovor o reformi ZPP-a te je novi ZPP službeno donesen 2. prosinca 2021. Trebao bi se početi primjenjivati 1. siječnja 2023.

Factsheet – a greener and fairer CAP
English
(1.95 MB - PDF)
Preuzimanje

Pravni temelji

Pravna osnova za zajedničku poljoprivrednu politiku utvrđena je u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

Sljedećim četirima uredbama uređuju se različiti elementi ZPP-a:

Novi ZPP obuhvaća tri uredbe, koje će se općenito primjenjivati od 1. siječnja 2023.:

  • Uredba (EU) 2021/2116 o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru ZPP-a
  • Uredba (EU) 2021/2115 o utvrđivanju pravila o potpori za nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i 1307/2013
  • Uredba (EU) 2021/2117 o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda, 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode, 251/2014 o oznakama zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i 228/2013 o utvrđivanju mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama EU-a.

Za razdoblje 2021. – 2022. na snazi je prijelazna uredba (Uredba (EU) 2020/2220). U njoj se utvrđuju uvjeti za pružanje potpore iz EFJP-a i EPFRR-a u tom razdoblju, uz produljenje i izmjenu odredaba utvrđenih u prethodnim uredbama. Ostat će na snazi do početka primjene novog ZPP-a.

ZPP-om upravlja služba za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije. koji može donositi delegirane i provedbene akte za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.

Povezane informacije

Registar zakonodavstva na snazi

Objašnjenje zakonodavnog postupka EU-a

  1. 2023.

    Nakon što se postigne dogovor o novom pravnom okviru, novi strateški planovi u okviru ZPP-a trebali bi se provoditi u svim državama članicama EU-a od 1. siječnja 2023.

  2. 2021. - 2022.

    Na snazi je prijelazna uredba, kojom se produljuje primjena većina pravila ZPP-a koja su bila na snazi u razdoblju 2014. – 2020. te osigurava neometan prelazak na budući okvir strateških planova ZPP-a.

  3. 2021.

    Nakon opsežnih pregovora Europski parlament, Vijeće EU-a i Europska komisija postigli su dogovor o daljnjoj reformi ZPP-a. Taj privremeni politički dogovor temelj je za službeno odobravanje potrebnog zakonodavstva od strane Europskog parlamenta i Vijeća u jesen 2021.

  4. 2013.

    Provodi se reforma ZPP-a kako bi se ojačala konkurentnost sektora, promicala održiva poljoprivreda i inovacije, poticalo zapošljavanje i rast u ruralnim područjima te osigurala financijska pomoć za produktivnu uporabu zemljišta. Reformirani ZPP uspostavljen je za programsko razdoblje 2014. – 2020.

  5. 2003.

    U okviru ZPP-a osigurava se potpora dohotku. Nova reforma ZPP-a odvaja subvencije od proizvodnje. Poljoprivrednicima se sada isplaćuje potpora dohotku pod uvjetom da obrađuju poljoprivredno zemljište i da ispunjavaju standarde sigurnosti hrane, zaštite okoliša te zdravlja i dobrobiti životinja.

  6. 1992.

    ZPP se s podrške tržištu preusmjerava na podršku proizvođaču. Smanjuje se potpora cijenama i zamjenjuje se izravnim plaćanjima poljoprivrednicima, koje se potiče na ekološki prihvatljivije djelovanje.

    Ta se reforma vremenski podudara s konferencijom UN-a o okolišu i razvoju („Earth Summit”) u Riju de Janeiru 1992., u okviru koje se uvodi načelo održivog razvoja.

  7. 1984.

    Poljoprivredna gospodarstva postaju toliko produktivna da proizvode više hrane nego što je potrebno. Uvodi se nekoliko mjera kojima se razina proizvodnje nastoji uskladiti s potrebama tržišta.

  8. 1962.

    Nastanak zajedničke poljoprivredne politike, kojoj je cilj građanima EU-a osigurati hranu po prihvatljivim cijenama, a poljoprivrednicima primjeren životni standard.

Documents

CAP separating fact from fiction
English
(543.98 KB - PDF)
Preuzimanje

Impact assessment: mid-term review of the common agricultural policy – February 2003
English
(949.94 KB - PDF)
Preuzimanje