Ciljevi potpore dohotku za poljoprivrednike

Europska unija poljoprivrednicima daje potporu dohotku ili „izravna plaćanja” kao

• mjeru zaštite i za povećanje profitabilnosti poljoprivrede
• jamstvo sigurne opskrbe Europe hranom
• pomoć u proizvodnji sigurne, zdrave i jeftine hrane
• nagradu poljoprivrednicima za isporuku javnih dobara koja obično nisu plaćena na tržištima, kao što je briga o selu i okolišu

Poljoprivrednici općenito primaju potporu dohotku na temelju veličine poljoprivrednoga gospodarstva u hektarima. Sve države članice EU-a moraju ponuditi osnovno plaćanje, plaćanje za održive metode uzgoja („ekologizacija”) i plaćanje za mlade poljoprivrednike. Budući da države članice imaju obvezu osigurati ta plaćanja, ona se često nazivaju obveznim plaćanjima.

Osim toga, države članice mogu ponuditi i druga plaćanja usmjerena na određene sektore ili vrste poljoprivredne proizvodnje. Postoje posebni programi za pomoć malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, mladim poljoprivrednicima, poljoprivrednicima koji posluju u područjima s prirodnim ograničenjima i/ili sektorima u poteškoćama.

Novi ZPP: 2023. – 2027.

U lipnju 2021., nakon opsežnih pregovora između Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije, postignut je sporazum o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Službeno je donesen 2. prosinca 2021. a novi ZPP počet će se primjenjivati 1. siječnja 2023.

Novi ZPP unijet će promjene u postojeći sustav potpore dohotku, donijet će se mjere koje će osigurati pravedniju raspodjelu financijske pomoći poljoprivrednicima i radnicima u EU-u. Do 2023. primjenjivat će se trenutačne mjere potpore za dohodak u skladu s odredbama prijelazne uredbe o ZPP-u.

Povezane informacije

Osnovno plaćanje

Ekologizacija

Mladi poljoprivrednici

Ostali dobrovoljni programi potpore

Brošura: Objašnjenje ZPP-a: izravna plaćanja poljoprivrednicima (od 2015. do 2020.)

Povezivanje potpore s poštovanjem pravila

EU povezuje većinu potpore dohotku za poljoprivrednike s dvama glavnim kriterijima:

• s hektarima, a ne s proizvedenim količinama. Da bi povećali profit, poljoprivrednici moraju odgovoriti na zahtjeve tržišta. s razdvajanjem (nepovezivanjem) plaćanja i proizvedene količine, čime se izbjegava nastanak „brda hrane” s kakvima je EU bio suočen krajem 1970-ih i 1980-ih,
• Poštovanje okoliša, zdravlja bilja te zdravlja i dobrobiti životinja, doprinosi održivoj poljoprivredi. To se zove „višestruka sukladnost”. Ne pridržava li se poljoprivrednik pravila EU-a, isplate mu se mogu smanjiti ili u potpunosti obustaviti.

Povezane informacije

Višestruka sukladnost

Zašto poljoprivrednici trebaju potporu?

Prosječni prihodi poljoprivrednih gospodarstava i dalje su znatno niži od prosječnih prihoda u gospodarstvu EU-a.

Poljoprivreda je riskantna i često skupa djelatnost. Poljoprivreda više od ostalih sektora ovisi o vremenskim i klimatskim uvjetima. Sposobnost poljoprivrednika da poveća ponudu uvijek kasni za korisničkim povećanjem potražnje jer poljoprivredniku za uzgoj više pšenice ili proizvodnja veće količine mlijeka trebaju vrijeme i ulaganja. 

Poljoprivrednici u EU-u izloženi su pritisku rastuće globalne trgovine prehrambenim proizvodima i liberalizacije trgovine. Kretanja na svjetskim tržištima jačaju tržišno natjecanje, ali stvaraju i nove prilike za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor. Osim toga, cijene na poljoprivrednom tržištu posljednjih su godina postale još promjenjivije zbog globalizacije i fluktuacije ponude i potražnje, što poljoprivrednike još više zabrinjava.

Zbog takve je poslovne nesigurnosti opravdana važna uloga javnog sektora u osiguravanju mjera zaštite dohotka poljoprivrednika.

Potpora dohotku u praksi

Poljoprivrednici svake godine moraju podnijeti zahtjev za potporu u kojem prijavljuju sve poljoprivredne parcele na svojem gospodarstvu. 

Iako su pravila kojima se uređuje potpora dohotku utvrđena na razini EU-a, na terenu ih provode države članice. Za upravljanje i nadzor nad potporom dohotku za poljoprivrednike odgovorna su nacionalna tijela („podijeljeno upravljanje”).

U pravnom okviru EU-a svaka država ima i određenu razinu fleksibilnosti u odobravanju tih plaćanja kako bi se uzeli u obzir vrlo raznoliki nacionalni poljoprivredni uvjeti u EU-u. U skladu s pravilima EU-a o transparentnosti, nacionalne uprave moraju objaviti korisnike plaćanja u okviru ZPP-a.

Povezane informacije

pravila EU-a o transparentnosti

Uvjeti za potporu

Kako bi primali potporu dohotku, poljoprivrednici moraju poštovati nekoliko uvjeta.

U pravilu poljoprivrednici moraju ispunjavati niz kriterija.

• Moraju imati poljoprivredno gospodarstvo u EU-u.
• Minimalni uvjeti za primanje potpore dohotku moraju biti ispunjeni. Potpora dohotku ne dodjeljuje se za iznose manje od 100 EUR do 500 EUR (što ovisi o državi članici EU-a) ni za prihvatljive površine manje od 0,3 do 5 ha.
• Moraju obavljati poljoprivrednu djelatnost (proizvodnja, uzgoj ili sadnja poljoprivrednih proizvoda itd. ili održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom stanju) na poljoprivrednoj površini (koja obuhvaća obradivo zemljište, trajne nasade i trajne travnjake) koja im je na raspolaganju.
• Moraju biti usklađeni s definicijom „aktivnog poljoprivrednika”. Novi ZPP sadržava obveznu, ali fleksibilnu definiciju aktivnog poljoprivrednika koja se odnosi na minimalne razine poljoprivredne djelatnosti, popise neprihvatljivih gospodarskih djelatnosti, višeaktivne poljoprivrednike i poljoprivrednike s nepunim radnim vremenom te smanjenje administrativnog opterećenja.
• U onim državama članicama Europske unije koje provode program osnovnog plaćanja uz sustav prava na plaćanje, poljoprivredniku su potrebna prava na plaćanje da bi pristupio razdvojenim plaćanjima potpore dohotku.

Povezane informacije

Pravila EU-a o potpori dohotku za poljoprivrednike

Razina raspoložive potpore

Gotovo 6,3 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u cijelom EU-u dobiva potporu dohotku koja je često važan dio prihoda od poljoprivrede. U prosjeku, potpora dohotku u posljednjih 10 godina činila je gotovo polovinu prihoda poljoprivrednika.

Razina potpore dohotku može se znatno razlikovati među gospodarstvima, među državama članicama EU-a i među regijama.

EU ima mehanizam „vanjske konvergencije” za postupnu prilagodbu plaćanja potpore dohotku po hektaru u svakoj državi, naviše ili naniže, kako bi se približila prosjeku EU-a.

To trenutačno znači da se u zemljama EU-a u kojima je prosječno plaćanje ispod 90 % prosjeka EU-a ono povećava za trećinu razlike između njihove trenutačne stope i 90 % prosjeka EU-a. U zemljama u kojima je prosječno plaćanje više od prosjeka EU-a, iznosi se prilagođavaju naniže.

U okviru novog ZPP-a, koji se počinje primjenjivati u siječnju 2023., u zemljama EU-a u kojima je prosječno plaćanje ispod 90 % prosjeka EU-a proračun će se povećati za polovinu razlike između njihove trenutačne stope i 90 % prosjeka EU-a. Plaćanja će iznositi najmanje 200 EUR/ha u 2022., a povećat će se na 215 EUR/ha u 2027.

Cijena potpore dohotku

U 2018. u proračunu EU-a osigurane su 41,74 milijarde EUR za potporu dohotku. To je preuzeto iz proračuna zajedničke poljoprivredne politike.

Povezane informacije

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) – ukratko kako se plaća

Pravna osnova

Potpora dohotku u poljoprivredi EU-a uređuje se sljedećim pravilima

• pravila o potpori dohotku za poljoprivrednike (Uredba EU-a 1307/2013, Delegirana uredba EU-a 639/2014Provedbena uredba EU-a 641/2014)
• pravila o upravljanju, financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (Uredba EU-a 1306/2013, Delegirana uredba EU-a 640/2014, Provedbena uredba EU-a 809/2014)