Ciljevi potpore dohotku za poljoprivrednike
Europska unija poljoprivrednicima daje potporu dohotku ili „izravna plaćanja” kao
- mjeru zaštite i za povećanje profitabilnosti poljoprivrede
- jamstvo sigurne opskrbe Europe hranom
- pomoć u proizvodnji sigurne, zdrave i jeftine hrane
- nagradu poljoprivrednicima za isporuku javnih dobara koja obično nisu plaćena na tržištima, kao što je briga o selu i okolišu.
Poljoprivrednici općenito primaju potporu dohotku na temelju veličine poljoprivrednoga gospodarstva u hektarima. Sve države članice EU-a moraju ponuditi osnovno plaćanje te plaćanje za klimu, okoliš i dobrobit životinja radi promicanja održivih poljoprivrednih praksi (ekosheme). Budući da države članice imaju obvezu osigurati ta plaćanja, ona se često nazivaju obveznim plaćanjima. Države članice obvezne su poljoprivrednicima ponuditi ekosheme, ali one su za poljoprivrednike dobrovoljne.
Osim toga, države članice mogu ponuditi i druga plaćanja usmjerena na određene sektore ili vrste poljoprivredne proizvodnje. Postoje posebni programi za dodatnu pomoć malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, mladim poljoprivrednicima, poljoprivrednicima koji posluju u područjima s prirodnim ograničenjima i/ili sektorima u poteškoćama.
Novi ZPP: 2023. – 2027.
Europski parlament i Vijeće EU-a donijeli su 2. prosinca 2021. reformu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja se primjenjuje za razdoblje 2023. – 2027.
Države članice EU-a provode novi ZPP za razdoblje 2023. – 2027. na temelju strateških planova u okviru ZPP-a na nacionalnoj razini. Svaka država članica u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a kombinira širok spektar ciljanih intervencija koje su usklađene s njezinim specifičnim potrebama i doprinose postizanju ciljeva na razini EU-a.
Novi ZPP za razdoblje 2023. – 2027. uključuje mjere za osiguravanje pravednije raspodjele financijske potpore za poljoprivrednike i radnike u EU-u.
Povezane informacije
Osnovna potpora dohotku za održivost (BISS)
Povezivanje potpore s poštovanjem pravila
EU povezuje većinu potpore dohotku za poljoprivrednike s dvama glavnim kriterijima:
- s obrađenim hektarima, a ne s proizvedenim količinama. Da bi povećali profit, poljoprivrednici moraju odgovoriti na zahtjeve tržišta. Razdvajanjem (nepovezivanjem) plaćanja i proizvedene količine sprječava se prekomjerna proizvodnja
- s brigom o okolišu, zdravlju bilja te zdravlju i dobrobiti životinja, čime se doprinosi održivoj poljoprivredi. To se do 2022. nazivalo „višestrukom sukladnosti”, a u ZPP-u za razdoblje 2023. – 2027. izmijenjeno je u poboljšanu „uvjetovanost”. Ne pridržava li se poljoprivrednik pravila EU-a, isplate mu se mogu smanjiti ili u potpunosti obustaviti.
Povezane informacije
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027.
Zašto poljoprivrednici trebaju potporu?
Ključno je zajamčiti sigurnost opskrbe hranom u Europi, a jedan je od ciljeva ZPP-a, kako je navedeno u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva povećanjem osobne zarade poljoprivrednika. Prosječni prihodi poljoprivrednih gospodarstava i dalje su znatno niži od prosječnih prihoda u gospodarstvu EU-a.
Poljoprivreda je riskantna i često skupa djelatnost. Poljoprivreda više od ostalih sektora ovisi o vremenskim i klimatskim uvjetima. Sposobnost poljoprivrednika da poveća ponudu uvijek kasni za korisničkim povećanjem potražnje jer poljoprivredniku za uzgoj više pšenice ili proizvodnja veće količine mlijeka trebaju vrijeme i ulaganja.
Poljoprivrednici u EU-u izloženi su pritisku rastuće globalne trgovine prehrambenim proizvodima i liberalizacije trgovine. Kretanja na svjetskim tržištima jačaju tržišno natjecanje, ali stvaraju i nove prilike za europski poljoprivredno-prehrambeni sektor. Osim toga, cijene na poljoprivrednom tržištu posljednjih su godina postale još promjenjivije zbog globalizacije i fluktuacije ponude i potražnje, što poljoprivrednike još više zabrinjava.
Zbog te je poslovne nesigurnosti, ali i zbog važnosti da se zajamči sigurna proizvodnja hrane u EU-u, opravdano da javni sektor preuzme značajnu ulogu u zaštiti dohotka poljoprivrednika.
Potpora dohotku u praksi
Poljoprivrednici svake godine moraju podnijeti zahtjev za potporu u kojem prijavljuju sve poljoprivredne parcele na svojem gospodarstvu.
Iako su osnovna pravila kojima se uređuje potpora dohotku utvrđena na razini EU-a, na terenu ih provode države članice. Za upravljanje i nadzor nad potporom dohotku za poljoprivrednike odgovorna su nacionalna tijela („podijeljeno upravljanje”).
U pravnom okviru EU-a svaka država ima i određenu razinu fleksibilnosti u odobravanju tih plaćanja kako bi se uzeli u obzir vrlo raznoliki nacionalni poljoprivredni uvjeti u EU-u.
Povezane informacije
Uvjeti za potporu
Kako bi primali potporu dohotku, poljoprivrednici moraju poštovati nekoliko uvjeta.
U pravilu poljoprivrednici moraju ispunjavati niz kriterija.
- Moraju imati poljoprivredno gospodarstvo u EU-u.
- Za primanje potpore dohotku moraju biti ispunjeni minimalni zahtjevi. Potpora dohotku ne dodjeljuje se za iznose manje od 100 EUR do 500 EUR (što ovisi o državi članici EU-a) ni za prihvatljive površine manje od 0,3 do 5 ha.
- Moraju obavljati poljoprivrednu djelatnost (proizvodnja, uzgoj ili sadnja poljoprivrednih proizvoda itd. ili održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom stanju) na poljoprivrednoj površini (koja obuhvaća obradivo zemljište, trajne nasade i trajne travnjake) koja im je na raspolaganju.
- Moraju biti usklađeni s definicijom „aktivnog poljoprivrednika”. Zahtjeve utvrđuju države članice EU-a, a odnose se na minimalne razine poljoprivredne djelatnosti, popise neprihvatljivih gospodarskih djelatnosti, poljoprivrednike koji obavljaju i druge djelatnosti i poljoprivrednike s nepunim radnim vremenom te smanjenje administrativnog opterećenja.
Povezane informacije
Pravila EU-a o potpori dohotku za poljoprivrednike
Razina raspoložive potpore
Oko 6 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u cijelom EU-u dobiva potporu dohotku koja je često važan dio prihoda od poljoprivrede. U prosjeku, potpora dohotku u posljednjih 10 godina činila je gotovo polovinu prihoda poljoprivrednika.
Razina potpore dohotku može se znatno razlikovati među gospodarstvima, među državama članicama EU-a i među regijama.
EU ima mehanizam „vanjske konvergencije” za postupnu prilagodbu plaćanja potpore dohotku po hektaru u svakoj državi, naviše ili naniže, kako bi se približila prosjeku EU-a.
U državama članicama EU-a u kojima je prosječno plaćanje ispod 90 % prosjeka EU-a proračun se povećava za do polovinu razlike između njihove trenutačne stope i 90 % prosjeka EU-a. Plaćanja iznose najmanje 200 EUR/ha u 2023., a povećat će se na 215 EUR/ha u 2027.
Cijena potpore dohotku
Za razdoblje 2023. – 2027. planirani proračun EU-a za potporu dohotku iznosi gotovo 188 milijardi EUR.
Povezane informacije
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) – ukratko kako se plaća
Pravna osnova
Potpora dohotku u poljoprivredi EU-a uređuje se sljedećim pravilima:
- pravila o potpori dohotku za poljoprivrednike (Uredba (EU) 1307/2013, Delegirana uredba (EU) 639/2014, Provedbena uredba (EU) 641/2014)
- pravila o upravljanju, financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (Uredba (EU) 1306/2013, Delegirana uredba (EU) 640/2014, Provedbena uredba (EU) 809/2014)
- pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (Uredba (EU) 2021/2115)
- pravila za određene vrste intervencija koje države članice određuju u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje od 2023. do 2027. (Delegirana uredba (EU) 2022/126)
