Jamstva i revizije

Osiguravanje pravilne isplate sredstava u okviru ZPP-a

Financijska potpora iz ZPP-a proizlazi iz dva glavna fonda – Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Europska komisija osigurava uspostavu sustava kojim se pruža razumno jamstvo da se ta sredstva troše pravilno te da se sva nepravilna plaćanja mogu otkriti i vratiti.

Izjava o jamstvu

Svi rashodi EU-a u okviru ZPP-a podliježu izjavi o jamstvu glavnog direktora Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj. U toj se izjavi navodi sljedeće:

• Sredstva ZPP-a upotrijebljena su u predviđene svrhe;
• rashodi su u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;
• uspostavljeni postupci kontrole pružaju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti svih transakcija.

Izjava se objavljuje svake godine u godišnjem izvješću o radu službe, zajedno s potpunom raščlambom rashoda u okviru ZPP-a.

Sveobuhvatan sustav upravljanja i kontrole

Izdavanjem izjave o jamstvu glavni direktor potvrđuje da je uspostavljen sveobuhvatan sustav upravljanja i kontrole za rashode u okviru ZPP-a. U tom su sustavu četiri razine:

• dobro financijsko upravljanje i unutarnje kontrole u državama članicama EU-a;
• detaljne provjere koje se provode prije plaćanja ili se njima utvrđuje jesu li ispunjeni osnovni zahtjevi Unije;
• revizije i preispitivanja neovisnih tijela za ovjeravanje;
• revizije i poravnanje računa Europske komisije.

Načelo jedinstvene revizije

Sustav upravljanja i kontrole za fondove ZPP-a djeluje u skladu s načelima jedinstvene revizije, pri čemu se svaka razina oslanja na jamstvo koje pružaju ostale razine. Tim se načelom Komisiji omogućuje dinamična i troškovno učinkovita revizija rada agencija za plaćanja i tijela za ovjeravanje, kojom se osiguravaju:

• djelotvorno otkrivanje izvorâ pogrešaka;
• ispravni sustavi upravljanja;
• provedba korektivnih mjera/akcijskih planova.

Te četiri razine i njihovi rezultati zajedno omogućuju Komisiji da dobije razumno jamstvo da se novac poreznih obveznika troši pravilno i u skladu s pravom EU-a.

Dobro upravljanje i unutarnja kontrola

U okviru podijeljenog upravljanja države članice EU-a odgovorne su za primjenu i kontrolu različitih programa u okviru propisa ZPP-a, a Komisija se brine o tome da one pravilno obavljaju svoj posao.

Države članice EU-a izvršavaju plaćanja poljoprivrednicima i drugim korisnicima putem nacionalnih ili regionalnih agencija za plaćanja. Dobro upravljanje sredstvima ZPP-a postiže se na sljedeće načine:

• usklađenošću agencija za plaćanja s detaljnim akreditacijskim kriterijima utvrđenima na razini EU-a;
• izjavom o upravljanju ravnatelja agencije za plaćanja, popraćenom potpunim financijskim izvještajima;
• podudarnošću rashoda i ostvarenih rezultata u kontekstu rashoda na temelju strateških planova u okviru ZPP-a. 

Provjere

Za svaki program potpore koji se financira iz EFJP-a i EPFRR-a agencije za plaćanja provode strog sustav provjera.

Sustavi upravljanja i kontrole za svaki program potpore imaju neke zajedničke značajke i slijede posebna pravila prilagođena posebnostima pojedinog programa. U sustavima su načelno predviđene sustavne provjere, usmjerene, među ostalim, na područja u kojima je rizik od pogrešaka najveći. Države članice EU-a moraju osigurati provedbu razine provjera koja je potrebna kako bi se rizicima upravljalo na način da se zadovolje financijski interesi Unije. Relevantno tijelo mora uzeti kontrolni uzorak iz cijele populacije podnositelja zahtjeva koji, prema potrebi, obuhvaća nasumični dio i dio koji se temelji na riziku.

Za većinu plaćanja i provjera, agencije za plaćanja koriste se integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom (IAKS), međusobno povezanim skupom baza podataka koji se može primijeniti na niz programa potpore. Za rashode u okviru IAKS-a agencije za plaćanja moraju provoditi administrativne provjere i provjere na terenu.

Za rashode izvan strateških planova u okviru ZPP-a (npr. rashode na temelju Uredbe (EU) 2022/2117) i rashode EPFRR-a za razdoblje 2014. – 2022. agencije za plaćanja moraju provoditi:

• iscrpne administrativne kontrole 100 % zahtjevâ za potporu;
• terenske provjere uzorka transakcija u rasponu od 1 do 100 %, ovisno o riziku povezanom s predmetnim programom;
• unakrsne provjere s drugim bazama podataka, ako je primjereno.

Tijela za ovjeravanje

Tijela za ovjeravanje neovisni su revizori, imenovani na nacionalnoj razini u skladu sa specifikacijama EU-a. Ta tijela trebaju provjeravati i ovjeravati aktivnosti agencija za plaćanja.

Tijela za ovjeravanje svake godine daju mišljenje, sastavljeno u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima, u kojem se utvrđuje sljedeće:

• jesu li financijski izvještaji agencija za plaćanja istiniti i pravedni;
• funkcioniraju li dobro uspostavljeni sustavi upravljanja država članica;
• je li točno izvješće o uspješnosti pokazatelja ostvarenja za godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost iz članka 54. Uredbe (EU) 2021/2116 i izvješće o uspješnosti pokazatelja rezultata za praćenje uspješnosti u višegodišnjem razdoblju iz članka 128. Uredbe (EU) 2021/2115;
• jesu li zakoniti i pravilni rashodi za mjere utvrđene u uredbama (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013 i (EU) br. 1308/2013 te u Uredbi (EU) br. 1144/2014 (primjerice, rashodi izvan strateških planova u okviru ZPP-a) za koje je od Komisije zatražena nadoknada.

Tijela za ovjeravanje provjeravaju i usklađenost agencija za plaćanja s akreditacijskim kriterijima i izjavama o upravljanju.

Revizijski rad tijela za ovjeravanje ključan je element jamstva za rashode u okviru ZPP-a i čini osnovu za naknadni revizijski rad Komisije.

Komisijine revizije i poravnanje računa

U okviru pristupa jedinstvene revizije Komisija polazi od rada tijela za ovjeravanje. Kako bi utvrdila je li taj rad pouzdan Komisija provodi i reviziju rada tijela za ovjeravanje.

Kao konačnu razinu jamstva Komisija provodi postupak poravnanja računa koji se sastoji od:

• godišnjeg financijskog poravnanja računa koje se odnosi na potpune, točne i istinite financijske izvještaje agencija za plaćanja;
• godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost, koje se odnosi na podudarnost rashoda prema strateškim planovima u okviru ZPP-a i ostvarenih rezultata za predmetnu financijsku godinu;
• višegodišnjeg postupka sukladnosti koji uključuje revizije sukladnosti radi provjere sustava upravljanja država članica EU-a i procjene djelotvornosti tih sustava u zaštiti proračuna EU-a.

U okviru pristupa jedinstvene revizije Komisija polazi od rada tijela za ovjeravanje. Komisija provodi i reviziju rada tijela za ovjeravanje.

Ako se otkrije rizik od nepravilnih rashoda, Komisija financijskim ispravcima otklanja rizik od financijskih gubitaka za proračun EU-a. Financijski ispravci određuju se na temelju ozbiljnosti nedostatka, uzimajući u obzir i prirodu tih nedostataka i financijsku štetu nanesenu EU-u.

Europski revizorski sud

Europski revizorski sud zadužen je za provjeru potrošnje EU-a i država članica EU-a. Provodi redovite revizije mehanizama financiranja i potrošnje u EU-u, uključujući zakonitost i pravilnost, te revizije uspješnosti kako bi se osiguralo da se novac troši pravilno i da unutarnji sustavi EU-a za kontrolu budu ispravno osmišljeni.

Zaštita od prijevara

Kako bi se proračun ZPP-a bolje zaštitio od prijevara, Europska komisija donijela je posebnu politiku za borbu protiv prijevara.

Glavni su ciljevi politike za borbu protiv prijevara:

• jačanje svijesti o prijevarama u državama članicama EU-a i unutar Komisije
• bolja prevencija prijevara
• jačanje procjene rizika od prijevara
• razvoj sposobnosti za otkrivanje prijevara
• davanje smjernica državama članicama EU-a za sprečavanje i otkrivanje prijevara
• jačanje suradnje s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF).

Strategija za borbu protiv prijevara temelj je načela dobrog financijskog upravljanja i dobrog upravljanja proračunom ZPP-a koje provode države članice EU-a i Europske komisije.

OLAF

OLAF je tijelo EU-a za borbu protiv prijevara – ima ovlasti istraživati sve potencijalne slučajeve prijevare, korupcije ili teške povrede dužnosti unutar institucija EU-a ili među korisnicima sredstava EU-a. Prijave OLAF-u mogu se podnositi anonimno i na bilo kojem službenom jeziku EU-a.

Pravna osnova

Uredba (EU) 2021/2116 o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/128 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 2021/2116 u pogledu agencija za plaćanja i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, provjera, sredstava osiguranja i transparentnosti

Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/127 o dopuni Uredbe (EU) 2021/2116 pravilima o agencijama za plaćanja i drugim tijelima, financijskom upravljanju, poravnanju računa, sredstvima osiguranja i upotrebi eura