
Sporazum o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) službeno je donesen 2. prosinca 2021. Novim propisima, koji će se početi primjenjivati 2023., omogućuje se pravedniji i zeleniji ZPP koji se više temelji na uspješnosti.
Njima će se nastojati osigurati održiva budućnost za europske poljoprivrednike, pružiti usmjerenija potpora manjim poljoprivrednim gospodarstvima i omogućiti veća fleksibilnost državama članicama EU-a u prilagodbi mjera lokalnim uvjetima.
Poljoprivreda i ruralna područja imaju središnju ulogu u europskom zelenom planu, a novi ZPP bit će ključan instrument u ostvarivanju ciljeva strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost.
Novi način rada
Novi ZPP osuvremenjena je politika, snažno usmjerena na rezultate i uspješnost.
Deset posebnih ciljeva
Usmjerena je na deset posebnih ciljeva povezanih sa zajedničkim ciljevima EU-a za socijalnu, ekološku i gospodarsku održivost u poljoprivredi i ruralnim područjima.

Komisija je pripremila niz kratkih članaka u kojima se navode glavne činjenice i relevantnost svakog cilja za politiku.
Nacionalni strateški planovi
Svaka država članica EU-a izradit će nacionalni strateški plan u okviru ZPP-a u kojem će se kombinirati financijska sredstva za potporu dohotku, mjere ruralnog razvoja i tržišne mjere. Pri izradi svojih strateških planova države članice doprinijet će ostvarenju deset posebnih ciljeva tako što će koristiti skup instrumenata opsežnih mjera politike koje pruža Komisija i koje se mogu prilagoditi nacionalnim potrebama i kapacitetima.
Naglasak na uspješnosti i rezultatima
Propisima o ZPP-u utvrđuje se zajednički skup pokazatelja kao dio novog okvira za uspješnost, praćenje i evaluaciju. Pokazatelji će se pratiti na temelju godišnjih izvješća o uspješnosti i pregleda uspješnosti strateških planova u okviru ZPP-a svake dvije godine kako bi se procijenio napredak država članica EU-a u postizanju njihovih ciljnih vrijednosti te ciljeva ZPP-a.
Ključna područja reforme
Novi ZPP sadržava niz reformi politika za potporu tranziciji prema održivoj poljoprivredi i šumarstvu u EU-u.
Zeleniji ZPP
Novim ZPP-om podupire se veći doprinos poljoprivrede ciljevima europskog zelenog plana:
- veće zelene ambicije: planovi u okviru ZPP-a bit će u skladu s propisima u području okoliša i klime. Svaka država članica EU-a morat će u svom strateškom planu u okviru ZPP-a iznijeti ambicioznije mjere u području okoliša i klime u odnosu na prethodno programsko razdoblje (ne smije biti „nazadovanja”) te ažurirati plan kad se propisi u navedenom području izmijene;
- doprinos ciljevima zelenog plana: nacionalni strateški planovi u okviru ZPP-a doprinijet će ciljevima zelenog plana (u preporukama povezanima sa ZPP-om utvrđeno je kakav se doprinos očekuje);
- veća uvjetovanost: korisnicima će isplata potpore u okviru ZPP-a biti uvjetovana strožim obveznim zahtjevima. Na primjer, na svakom poljoprivrednom gospodarstvu najmanje 3 % obradivog zemljišta bit će namjenski izdvojeno za bioraznolikost i neproizvodne elemente, a s obzirom na mogućnost dobivanja potpore u okviru ekoshema to se može povećati na 7 %. Uz to, zaštitit će se močvarna područja i tresetišta;
- ekosheme: najmanje 25 % proračuna za izravna plaćanja dodijelit će se za ekosheme radi snažnijeg poticanja klimatski i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih metoda i pristupa (ekološka poljoprivreda, agroekologija, sekvestracija ugljika itd.) te povećanja dobrobiti životinja;
- ruralni razvoj: najmanje 35 % sredstava bit će dodijeljeno za mjere potpore klimi, bioraznolikosti, okolišu i dobrobiti životinja;
- operativni programi: u sektoru voća i povrća, najmanje 15 % rashoda u okviru operativnih programa bit će dodijeljeno za okoliš (u usporedbi s 10 % tijekom trenutačnog programskog razdoblja);
- klima i bioraznolikost: 40 % proračuna ZPP-a morat će biti povezano s klimom i snažno podupirati opću obvezu da se do kraja razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a 10 % proračuna EU-a namijeni za ciljeve bioraznolikosti.
Pravedniji ZPP
Novi ZPP usmjerava potporu prema onima kojima je najpotrebnija:
- preraspodjela potpore dohotku: države članice EU-a morat će najmanje 10 % svojih izravnih plaćanja namijeniti instrumentu za preraspodjelu potpore dohotku kako bi se bolje odgovorilo na potrebe za dohotkom manjih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava;
- aktivni poljoprivrednici: novi propisi sadržavaju obveznu, ali fleksibilnu definiciju aktivnog poljoprivrednika te razinu poduzetih aktivnosti, koju trebaju utvrditi države članice EU-a. Samo aktivni poljoprivrednici mogu primati određenu potporu EU-a;
- socijalna uvjetovanost: plaćanja u okviru ZPP-a bit će uvjetovana poštovanjem određenih radnih standarda EU-a, a korisnike će se poticati na poboljšanje radnih uvjeta na poljoprivrednim gospodarstvima;
- konvergencija plaćanjâ: u novom ZPP-u razine potpore dohotku bit će usklađenije i unutar pojedinih država članica EU-a i među njima;
- potpora mladim poljoprivrednicima: države članice EU-a morat će raspodijeliti najmanje 3 % svojeg proračuna za izravna plaćanja mladim poljoprivrednicima u obliku potpore dohotku ili ulaganjima ili početne potpore mladim poljoprivrednicima;
- poboljšanje rodne ravnoteže: ravnopravnost spolova i veće sudjelovanje žena u poljoprivredi prvi su put dio ciljeva strateških planova u okviru ZPP-a. Države članice EU-a moraju razmotriti ta pitanja i nastojati pronaći odgovor na njih.
Poboljšanje konkurentnosti
Novim ZPP-om ojačat će se položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe i povećati konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora:
- bolja pregovaračka moć: novim će se pravilima ojačati suradnja proizvođača, potaknuti poljoprivrednike na suradnju i omogućiti im stvaranje kompenzacijske moći na tržištu;
- usmjerenost na tržište: novim ZPP-om zadržava se opća usmjerenost na tržište iz prethodnih reformi, čime se poljoprivredna gospodarstva EU-a potiču da usklade ponudu s potražnjom u Europi i izvan nje;
- pričuva za krize: reformirani ZPP uključuje novu financijsku pričuvu u iznosu od najmanje 450 milijuna EUR godišnje za suočavanje s budućim krizama;
- potpora u sektoru vina: dogovorena su posebna pravila za poboljšanje potpore sektoru vina.

Komisija je pružila detaljnu raščlambu ključnih područja reforme novog ZPP-a.
Snažan proračun
ZPP će i dalje imati koristi od snažnog dugoročnog proračuna.
Financiranje u okviru ZPP-a
ZPP-u je za razdoblje 2021. – 2027. dodijeljeno 387 milijardi EUR. Ta će sredstva doći iz dva različita fonda: iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), u iznosu od 291,1 milijarde EUR (u tekućim cijenama) i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), u iznosu od 95,5 milijardi EUR.
Next Generation EU
Proračun EPFRR-a uključuje 8 milijardi EUR iz instrumenta Next Generation EU za pomoć ruralnim područjima u provedbi strukturnih promjena potrebnih za postizanje ciljeva europskog zelenog plana i digitalne tranzicije.
Prijenosi dodijeljenih sredstava
Kako bi mogle bolje prilagoditi politiku prioritetima svojeg poljoprivrednog sektora, države članice imat će mogućnost do 25 % svojih dodijeljenih sredstava u okviru ZPP-a prenositi između potpore dohotku i ruralnog razvoja. Za određene svrhe, kao što su potpora ciljevima u području okoliša i klime i potpora mladim poljoprivrednicima, te u slučaju država članica s ispodprosječnim izravnim plaćanjima omogućena je i veća fleksibilnost.
Znanje, istraživanja i inovacije
Unapređenje istraživanja, razmjene znanja i inovacija bit će ključni za održavanje pametnog i održivog poljoprivrednog sektora.
U okviru svoje obveze podupiranja istraživanja i inovacija u poljoprivredi Komisija je predložila izdvajanje 10 milijardi EUR iz programa Obzor Europa za projekte povezane s hranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom.
Reformirani ZPP imat će koristi od tih povećanih ulaganja te će obuhvatiti snažnije sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi se pospješio razvoj inovacijskih projekata, širili njihovi rezultati i potaknula njihova najšira moguća primjena. Službe koje pružaju usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava bit će ključan instrument za razmjenu novih znanja i ideja.
Vremenski slijed reforme ZPP-a
- 2027.
Komisija će provesti drugi pregled uspješnosti svih strateških planova u okviru ZPP-a.
- 2026.
Uspješnost novog ZPP-a ocijenit će se 2026. u međuevaluaciji.
- 2025.
Komisija će provesti prvi pregled uspješnosti svih strateških planova u okviru ZPP-a te, prema potrebi, zatražiti od država članica točno određene daljnje mjere.
- 2024.
Od 2024. svaka država članica EU-a predstavit će godišnje izvješće o uspješnosti i održati godišnji pregledni sastanak s Komisijom.
- Prosinac 2023.
Europska komisija će krajem 2023. podnijeti izvješće o ocjeni zajedničkog djelovanja svih strateških planova u okviru ZPP-a, s posebnim naglaskom na zajedničkoj ambiciji postizanja ciljeva zelenog plana.
- Siječanj 2023.
Početak provedbe strateških planova u okviru ZPP-a.
- Prosinac 2021.
Sporazum o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) službeno je donesen 2. prosinca 2021. Do 31. prosinca 2021. svaka država članica EU-a dostavit će svoj strateški plan u okviru ZPP-a. Komisija će planove morati ocijeniti i odobriti u roku od šest mjeseci.
- Lipanj 2021.
Nakon niza trijaloga 25. lipnja 2021. postignut je privremeni politički dogovor o reformi ZPP-a.
- Studeni 2020.
Europski parlament i Vijeće EU-a u listopadu 2020. postigli su dogovor o svojim pregovaračkim stajalištima, čime je omogućeno da se prvi međuinstitucijski „trijalog” održi 10. studenoga.
- Lipanj 2018.
Europska komisija 1. lipnja 2018. predstavila je zakonodavne prijedloge za reformu ZPP-a.
Pravna osnova
Reforma obuhvaća tri uredbe, koje će se općenito primjenjivati od 1. siječnja 2023.:
Za 2021. i 2022. na snazi je prijelazna uredba kojom se rješava problem neusklađenosti između postojećih i novih propisa.
Dokumenti
- Preuzimanjeбългарски(3.94 MB - PDF)
- Preuzimanjeespañol(4.08 MB - PDF)
- PreuzimanjeDeutsch(2.86 MB - PDF)
- Preuzimanjeελληνικά(3.43 MB - PDF)
- Preuzimanjefrançais(2.99 MB - PDF)
- Preuzimanjeromână(3.68 MB - PDF)
- Preuzimanjeslovenčina(3.69 MB - PDF)
- Preuzimanjesvenska(2.79 MB - PDF)
Povezane poveznice
Zajednička poljoprivredna politika
Partnerstvo između poljoprivrede i društva EU-a kako bi se osigurala stabilna opskrba hranom po pristupačnim cijenama, poljoprivrednicima osigurao prihod te sačuvala dinamičnost ruralnih područja.
ZOPE
Europska komisija prati i ocjenjuje provedbu, rezultate i učinke zajedničke poljoprivredne politike.
Performance of agricultural policy
Reviewing the performance of the common agricultural policy through indicators, evaluation, studies and reports, and distribution of income support.
CAP Strategic Plans
National level CAP Strategic Plans will combine a wide range of local and EU-level objectives to deliver targeted, tangible results.