Novi način rada

Novi ZPP osuvremenjena je politika, snažno usmjerena na rezultate i uspješnost.

Deset posebnih ciljeva

Usmjerena je na deset posebnih ciljeva povezanih sa zajedničkim ciljevima EU-a za socijalnu, ekološku i gospodarsku održivost u poljoprivredi i ruralnim područjima.

Nacionalni strateški planovi

Svaka država članica EU-a izradit će nacionalni strateški plan u okviru ZPP-a u kojem će se kombinirati financijska sredstva za potporu dohotku, mjere ruralnog razvoja i tržišne mjere. Pri izradi svojih strateških planova države članice doprinijet će ostvarenju deset posebnih ciljeva tako što će koristiti skup instrumenata opsežnih mjera politike koje pruža Komisija i koje se mogu prilagoditi nacionalnim potrebama i kapacitetima.

Naglasak na uspješnosti i rezultatima

Propisima o ZPP-u utvrđuje se zajednički skup pokazatelja kao dio novog okvira za uspješnost, praćenje i evaluaciju. Pokazatelji će se pratiti na temelju godišnjih izvješća o uspješnosti i pregleda uspješnosti strateških planova u okviru ZPP-a svake dvije godine kako bi se procijenio napredak država članica EU-a u postizanju njihovih ciljnih vrijednosti te ciljeva ZPP-a.

Ključna područja reforme

Novi ZPP sadržava niz reformi politika za potporu tranziciji prema održivoj poljoprivredi i šumarstvu u EU-u.

Zeleniji ZPP

Novim ZPP-om podupire se veći doprinos poljoprivrede ciljevima europskog zelenog plana:

• veće zelene ambicije: planovi u okviru ZPP-a bit će u skladu s propisima u području okoliša i klime. Svaka država članica EU-a morat će u svom strateškom planu u okviru ZPP-a iznijeti ambicioznije mjere u području okoliša i klime u odnosu na prethodno programsko razdoblje (ne smije biti „nazadovanja”) te ažurirati plan kad se propisi u navedenom području izmijene;
• doprinos ciljevima zelenog plana: nacionalni strateški planovi u okviru ZPP-a doprinijet će ciljevima zelenog plana (u preporukama povezanima sa ZPP-om utvrđeno je kakav se doprinos očekuje);
• veća uvjetovanost: korisnicima će isplata potpore u okviru ZPP-a biti uvjetovana strožim obveznim zahtjevima. Na primjer, na svakom poljoprivrednom gospodarstvu najmanje 3 % obradivog zemljišta bit će namjenski izdvojeno za bioraznolikost i neproizvodne elemente, a s obzirom na mogućnost dobivanja potpore u okviru ekoshema to se može povećati na 7 %. Uz to, zaštitit će se močvarna područja i tresetišta;
• ekosheme: najmanje 25 % proračuna za izravna plaćanja dodijelit će se za ekosheme radi snažnijeg poticanja klimatski i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih metoda i pristupa (ekološka poljoprivreda, agroekologija, sekvestracija ugljika itd.) te povećanja dobrobiti životinja;
• ruralni razvoj: najmanje 35 % sredstava bit će dodijeljeno za mjere potpore klimi, bioraznolikosti, okolišu i dobrobiti životinja;
• operativni programi: u sektoru voća i povrća, najmanje 15 % rashoda u okviru operativnih programa bit će dodijeljeno za okoliš (u usporedbi s 10 % tijekom trenutačnog programskog razdoblja);
• klima i bioraznolikost: 40 % proračuna ZPP-a morat će biti povezano s klimom i snažno podupirati opću obvezu da se do kraja razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a 10 % proračuna EU-a namijeni za ciljeve bioraznolikosti.

Pravedniji ZPP

Novi ZPP usmjerava potporu prema onima kojima je najpotrebnija:

• preraspodjela potpore dohotku: države članice EU-a morat će najmanje 10 % svojih izravnih plaćanja namijeniti instrumentu za preraspodjelu potpore dohotku kako bi se bolje odgovorilo na potrebe za dohotkom manjih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava;
• aktivni poljoprivrednici: novi propisi sadržavaju obveznu, ali fleksibilnu definiciju aktivnog poljoprivrednika te razinu poduzetih aktivnosti, koju trebaju utvrditi države članice EU-a. Samo aktivni poljoprivrednici mogu primati određenu potporu EU-a;
• socijalna uvjetovanost: plaćanja u okviru ZPP-a bit će uvjetovana poštovanjem određenih radnih standarda EU-a, a korisnike će se poticati na poboljšanje radnih uvjeta na poljoprivrednim gospodarstvima;
• konvergencija plaćanjâ: u novom ZPP-u razine potpore dohotku bit će usklađenije i unutar pojedinih država članica EU-a i među njima;
• potpora mladim poljoprivrednicima: države članice EU-a morat će raspodijeliti najmanje 3 % svojeg proračuna za izravna plaćanja mladim poljoprivrednicima u obliku potpore dohotku ili ulaganjima ili početne potpore mladim poljoprivrednicima;
• poboljšanje rodne ravnoteže: ravnopravnost spolova i veće sudjelovanje žena u poljoprivredi prvi su put dio ciljeva strateških planova u okviru ZPP-a. Države članice EU-a moraju razmotriti ta pitanja i nastojati pronaći odgovor na njih.

Poboljšanje konkurentnosti

Novim ZPP-om ojačat će se položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe i povećati konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora:

• bolja pregovaračka moć: novim će se pravilima ojačati suradnja proizvođača, potaknuti poljoprivrednike na suradnju i omogućiti im stvaranje kompenzacijske moći na tržištu;
• usmjerenost na tržište: novim ZPP-om zadržava se opća usmjerenost na tržište iz prethodnih reformi, čime se poljoprivredna gospodarstva EU-a potiču da usklade ponudu s potražnjom u Europi i izvan nje;
• pričuva za krize: reformirani ZPP uključuje novu financijsku pričuvu u iznosu od najmanje 450 milijuna EUR godišnje za suočavanje s budućim krizama;
• potpora u sektoru vina: dogovorena su posebna pravila za poboljšanje potpore sektoru vina.

Snažan proračun

ZPP će i dalje imati koristi od snažnog dugoročnog proračuna.

Financiranje u okviru ZPP-a

ZPP-u je za razdoblje 2021. – 2027. dodijeljeno 387 milijardi EUR. Ta će sredstva doći iz dva različita fonda: iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), u iznosu od 291,1 milijarde EUR (u tekućim cijenama) i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), u iznosu od 95,5 milijardi EUR.

Next Generation EU

Proračun EPFRR-a uključuje 8 milijardi EUR iz instrumenta Next Generation EU za pomoć ruralnim područjima u provedbi strukturnih promjena potrebnih za postizanje ciljeva europskog zelenog plana i digitalne tranzicije.

Prijenosi dodijeljenih sredstava

Kako bi mogle bolje prilagoditi politiku prioritetima svojeg poljoprivrednog sektora, države članice imat će mogućnost do 25 % svojih dodijeljenih sredstava u okviru ZPP-a prenositi između potpore dohotku i ruralnog razvoja. Za određene svrhe, kao što su potpora ciljevima u području okoliša i klime i potpora mladim poljoprivrednicima, te u slučaju država članica s ispodprosječnim izravnim plaćanjima omogućena je i veća fleksibilnost.

Znanje, istraživanja i inovacije

Unapređenje istraživanja, razmjene znanja i inovacija bit će ključni za održavanje pametnog i održivog poljoprivrednog sektora.

U okviru svoje obveze podupiranja istraživanja i inovacija u poljoprivredi Komisija je predložila izdvajanje 10 milijardi EUR iz programa Obzor Europa za projekte povezane s hranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom.

Reformirani ZPP imat će koristi od tih povećanih ulaganja te će obuhvatiti snažnije sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi se pospješio razvoj inovacijskih projekata, širili njihovi rezultati i potaknula njihova najšira moguća primjena. Službe koje pružaju usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava bit će ključan instrument za razmjenu novih znanja i ideja.

Pravna osnova

Reforma obuhvaća tri uredbe, koje će se općenito primjenjivati od 1. siječnja 2023.:

• Horizontalna uredba
• Uredba o strateškom planu
• Uredba o zajedničkoj organizaciji tržišta

Za 2021. i 2022. na snazi je prijelazna uredba kojom se rješava problem neusklađenosti između postojećih i novih propisa.