Zajednička poljoprivredna politika: 2023. – 2027.

Novi način rada

ZPP za razdoblje 2023. – 2027.osuvremenjena je politika, snažno usmjerena na rezultate i uspješnost.

Sporazum o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) službeno je donesen 2. prosinca 2021. Novim propisima, koji su stupili na snagu 1 siječnja 2023., omogućuje se pravedniji i zeleniji ZPP koji više vodi računa o uspješnosti.

Njima se nastoji osigurati održiva budućnost za europske poljoprivrednike, pružiti usmjerenija potpora manjim poljoprivrednim gospodarstvima i omogućiti veća fleksibilnost državama članicama EU-a u prilagodbi mjera lokalnim uvjetima.

Poljoprivreda i ruralna područja imaju središnju ulogu u europskom zelenom planu, a ZPP za razdoblje 2023. – 2027. bit će ključan instrument u ostvarivanju ciljeva strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost.

 

Deset posebnih ciljeva

Politika je usmjerena na deset posebnih ciljeva povezanih sa zajedničkim ciljevima EU-a za socijalnu, ekološku i gospodarsku održivost u poljoprivredi i ruralnim područjima.

Nacionalni strateški planovi

Svaka država članica EU-a izradila je nacionalni strateški plan u okviru ZPP-a u kojem se kombiniraju financijska sredstva za potporu dohotku, mjere ruralnog razvoja i tržišne mjere. Države članice sudjelovale su u ostvarenju deset konkretnih ciljeva tako što su pri izradi svojih strateških planova koristile Komisijin paket opsežnih političkih mjera, koje su se mogle prilagoditi nacionalnim potrebama i kapacitetima.

Naglasak na uspješnosti i rezultatima

Propisima o ZPP-u utvrđuje se zajednički skup pokazatelja kao dio novog okvira za uspješnost, praćenje i evaluaciju. Pokazatelji će se pratiti na temelju godišnjih izvješća o uspješnosti i pregleda uspješnosti strateških planova u okviru ZPP-a svake dvije godine kako bi se procijenio napredak država članica EU-a u postizanju njihovih ciljnih vrijednosti te ciljeva ZPP-a.

Ključna područja reforme

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. sadržava niz reformi politika za potporu tranziciji prema održivoj poljoprivredi i šumarstvu u EU-u.

Zeleniji ZPP

ZPP-om za razdoblje 2023. – 2027. podupire se veći doprinos poljoprivrede ciljevima europskog zelenog plana:

• veće zelene ambicije: planovi u okviru ZPP-a usklađeni su s propisima u području okoliša i klime. U odnosu na prethodno programsko razdoblje svaka država članica EU-a u svom strateškom planu u okviru ZPP-a mora iznijeti ambicioznije mjere u području okoliša i klime (ne smije biti „nazadovanja”) te ažurirati plan kad se propisi u tom području izmijene;
• doprinos ciljevima zelenog plana: nacionalni strateški planovi u okviru ZPP-a doprinose ciljevima zelenog plana (u preporukama povezanima sa ZPP-om utvrđeno je kakav se doprinos očekuje);
• veća uvjetovanost: korisnicima je isplata potpore u okviru ZPP-a uvjetovana strožim obveznim zahtjevima. Na primjer, na svakom poljoprivrednom gospodarstvu najmanje 3 % obradivog zemljišta namjenski je izdvojeno za bioraznolikost i neproizvodne elemente, a s obzirom na mogućnost dobivanja potpore u okviru ekoshema to se može povećati na 7 %. Uz to, zaštićena su močvarna područja i tresetišta;
• ekosheme: najmanje 25 % proračuna za izravna plaćanja dodijeljeno je za ekosheme radi snažnijeg poticanja klimatski i ekološki prihvatljivih poljoprivrednih metoda i pristupa (ekološka poljoprivreda, agroekologija, sekvestracija ugljika itd.) te povećanja dobrobiti životinja;
• ruralni razvoj: najmanje 35 % sredstava dodijeljeno je za mjere potpore klimi, bioraznolikosti, okolišu i dobrobiti životinja;
• operativni programi: u sektoru voća i povrća, najmanje 15 % rashoda u okviru operativnih programa dodijeljeno je za okoliš;
• klima i bioraznolikost: 40 % proračuna ZPP-a mora biti povezano s klimom i snažno podupirati opću obvezu da se do kraja razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a 10 % proračuna EU-a namijeni za ciljeve bioraznolikosti.

Pravedniji ZPP

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. usmjerava potporu prema onima kojima je najpotrebnija:

• preraspodjela potpore dohotku: države članice EU-a moraju najmanje 10 % svojih izravnih plaćanja namijeniti instrumentu za preraspodjelu potpore dohotku kako bi se bolje odgovorilo na potrebe za dohotkom manjih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava;
• aktivni poljoprivrednici: novi propisi sadržavaju obveznu, ali fleksibilnu definiciju aktivnog poljoprivrednika te razinu poduzetih aktivnosti, koju trebaju utvrditi države članice EU-a. Samo aktivni poljoprivrednici mogu primati određenu potporu EU-a;
• socijalna uvjetovanost: plaćanja u okviru ZPP-a uvjetovana su poštovanjem određenih radnih standarda EU-a, a korisnike se potiče na poboljšanje radnih uvjeta na poljoprivrednim gospodarstvima;
• konvergencija plaćanjâ: u ZPP-u za razdoblje 2023. – 2027. razine potpore dohotku usklađenije su i unutar pojedinih država članica EU-a i među njima;
• potpora mladim poljoprivrednicima: države članice EU-a moraju raspodijeliti najmanje 3 % svojeg proračuna za izravna plaćanja mladim poljoprivrednicima, kao potporu dohotku ili ulaganjima ili kao početnu potporu mladim poljoprivrednicima;
• poboljšanje rodne ravnoteže: ravnopravnost spolova i veće sudjelovanje žena u poljoprivredi prvi su put dio ciljeva strateških planova u okviru ZPP-a. Države članice EU-a moraju razmotriti ta pitanja i nastojati pronaći odgovor na njih.

Poboljšanje konkurentnosti

ZPP-om za razdoblje 2023. – 2027. ojačat će se položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe i povećati konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora:

• bolja pregovaračka moć: novim se pravilima jača suradnja proizvođača, pri čemu se potiče poljoprivrednike na suradnju i omogućuje im se stvaranje kompenzacijske moći na tržištu;
• usmjerenost na tržište: ZPP-om za razdoblje 2023. – 2027. zadržava se opća usmjerenost na tržište iz prethodnih reformi, čime se poljoprivredna gospodarstva EU-a potiču da usklade ponudu s potražnjom u Europi i izvan nje;
• pričuva za krize: reformirani ZPP uključuje novu financijsku pričuvu u iznosu od najmanje 450 milijuna EUR godišnje za suočavanje s budućim krizama;
• potpora u sektoru vina: dogovorena su posebna pravila za poboljšanje potpore sektoru vina.

Snažan proračun

ZPP će i dalje imati koristi od snažnog dugoročnog proračuna.

Financiranje u okviru ZPP-a

ZPP-u za razdoblje 2021. – 2027. bit će dodijeljeno 387 milijardi EUR. Ta sredstva dolaze iz dva različita fonda: iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), u iznosu od 291,1 milijarde EUR (u tekućim cijenama) i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), u iznosu od 95,5 milijardi EUR.

NextGenerationEU

Proračun EPFRR-a uključuje 8 milijardi EUR iz instrumenta Next Generation EU za pomoć ruralnim područjima u provedbi strukturnih promjena potrebnih za postizanje ciljeva europskog zelenog plana i digitalne tranzicije.

Prijenosi dodijeljenih sredstava

Kako bi mogle bolje prilagoditi politiku prioritetima svojeg poljoprivrednog sektora, države članice imaju mogućnost do 25 % svojih dodijeljenih sredstava u okviru ZPP-a prenositi između potpore dohotku i ruralnog razvoja. Za određene svrhe, kao što su potpora ciljevima u području okoliša i klime i potpora mladim poljoprivrednicima, te u slučaju država članica s ispodprosječnim izravnim plaćanjima omogućena je i veća fleksibilnost.

Znanje, istraživanja i inovacije

Unapređenje istraživanja, razmjena znanja i inovacije ključni su za održavanje pametnog i održivog poljoprivrednog sektora.

U okviru svoje obveze podupiranja istraživanja i inovacija u poljoprivredi Komisija je predložila izdvajanje 10 milijardi EUR iz programa Obzor Europa za projekte povezane s hranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom.

Reformirani ZPP iskorištava ta povećana ulaganja te obuhvaća snažnije sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi se pospješio razvoj inovacijskih projekata, širili njihovi rezultati i potaknula njihova najšira moguća primjena. Savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva ključan su instrument za razmjenu novih znanja i ideja.

Pravna osnova

Reforma obuhvaća tri uredbe, koje se općenito primjenjuju od 1. siječnja 2023.:

• Horizontalna uredba
• Uredba o strateškom planu
• Uredba o zajedničkoj organizaciji tržišta

Za 2021. i 2022. na snazi je bila prijelazna uredba kojom se rješavao problem neusklađenosti postojećih i novih propisa.