Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s južnim zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva
Odnosi EU-a i njegovih 16 najbližih istočnih i južnih susjeda regulirani su europskom politikom susjedstva (engl. „European Neighbourhood Policy”, ENP).
Zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva razvrstane su u južnu i istočnu regiju. Na jugu se nalaze Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina, Sirija i Tunis.
S južnim zemljama ENP-a sklopljeni su „Euromediteranski sporazumi o pridruživanju”, kojima je ponajprije obuhvaćena trgovina robom. Vijeće je 2011., nakon arapskog proljeća, donijelo direktive kako bi sporazume o pridruživanju za Egipat, Maroko, Jordan i Tunis pretvorilo u „DCFTA-e” (engl. „Deep and Comprehensive Free Trade Agreements”, detaljni i sveobuhvatni sporazumi o slobodnoj trgovini), no pregovori nisu napredovali kako se očekivalo.
Sveukupno gledajući, EU je neto izvoznik u te zemlje, a izvozi uglavnom govedinu, ovčetinu, žitarice i mliječne proizvode. U suprotnom smjeru EU uglavnom uvozi voće i povrće te maslinovo ulje.
Zemlje
Alžir
Odnosi između EU-a i Alžira uređeni su Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Alžira, koji je na snazi od 2005.
Alžir je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, a glavne kategorije proizvoda koje uvozi jesu pšenica, mliječni proizvodi i žive životinje. U suprotnom smjeru EU iz Alžira uglavnom uvozi datulje (gotovo 50 %), šećer i razno sjemenje.
Povezane informacije
Egipat
Odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Egipta uređeni su Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Egipta koji je stupio na snagu 1. lipnja 2004., a njegove odredbe o trgovini i trgovinskim pitanjima na snazi su od 1. siječnja 2004. U listopadu 2008. potpisan je sporazum o daljnjoj liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima, prerađenim poljoprivrednim proizvodima te ribom i proizvodima ribarstva, koji je stupio na snagu 1. lipnja 2010. Na temelju tog sporazuma na izvoz iz EU-a primjenjuje se bescarinski pristup egipatskom tržištu za gotovo sve poljoprivredne proizvode osim za duhan, vina i jaka alkoholna pića te za svinjetinu. I na izvoz iz Egipta u EU primjenjuje se potpuna liberalizacija, no ona ne uključuje najosjetljivije proizvode (rajčice, krastavci, artičoke, tikvice, stolno grožđe, češnjak, jagode, riža, šećer i prerađeni proizvodi s visokim sadržajem šećera).
EU je u prosincu 2011. donio mandat za pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini (DCFTA) s Egiptom, no posljednjih godina nije postignut napredak u tom pogledu.
EU je neto izvoznik poljoprivrednih proizvoda u Egipat. Izvozi uglavnom pšenicu, voće i mlijeko u prahu, dok u suprotnom smjeru EU iz Egipta uvozi uglavnom voće i povrće (gotovo 75 % uvoza).
Povezane informacije
Sporazum o trgovini poljoprivrednim proizvodima
Izrael
Odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Izraela uređeni su Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između EU-a i Izraela koji je potpisan 20. studenoga 1995., a stupio je na snagu 1. lipnja 2000. Taj sporazum o pridruživanju uključivao je koncesije za bilateralnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Daljnja liberalizacija dogovorena je i zaključena u obliku Sporazuma o uzajamnoj liberalizaciji poljoprivrednih proizvoda, prerađenih poljoprivrednih proizvoda te ribe i proizvoda ribarstva, koji je na snazi od 1. siječnja 2010.
Taj se sporazum temelji na tzv. pristupu negativnog popisa (tj. na obje strane liberalizirana je sva trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima osim ograničenog broja osjetljivih stavki). Na obje strane iz potpune liberalizacije isključen je znatan broj tarifnih stavki. Na strani EU-a niz stavki isključen je iz bilo kakve liberalizacije (npr. med, češnjak, šećer, djevičansko maslinovo ulje), no za najosjetljivije poljoprivredne proizvode utvrđene su carinske kvote. EU je zadržao i svoj sustav ulaznih cijena, no pritom je ad valorem komponenta carina utvrđena na 0 %. U slučaju Izraela isključene stavke podliježu ili carinskim kvotama ili vezanim carinama na utvrđenim razinama.
EU ima velik suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Izraelom, u koji izvozi uglavnom žive životinje, slatkiše, tjesteninua i pšenicu. U suprotnom smjeru EU iz Izraela uvozi uglavnom voće i povrće.
Povezane informacije
Sporazum o trgovini poljoprivrednim proizvodima
Trgovina između EU-a i Izraela
Jordan
Odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Jordana uređeni su Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Jordana koji je potpisan 24. studenoga 1997., a stupio je na snagu 1. svibnja 2002. Taj je sporazum 2005. dodatno izmijenjen (tj. ostvarena je daljnja bilateralna liberalizacija za poljoprivredne i prerađene poljoprivredne proizvode) s učinkom od 1. siječnja 2006. Taj sporazum omogućuje visoku razinu liberalizacije uz vrlo malo iznimaka i asimetričnog je karaktera. Od 2010. (tj. od zadnje faze provedbe odredaba o liberalizaciji) svi poljoprivredni proizvodi podrijetlom iz Jordana mogu ući u EU bez carina i kvota, uz iznimku rezanog cvijeća i djevičanskog maslinova ulja. Kada je riječ o izvozu iz EU-a u Jordan, neki proizvodi nisu potpuno liberalizirani, no na njih se primjenjuje smanjenje jordanske osnovne carinske stope za 40 % (npr. vina, grožđani mošt i druga fermentirana pića).
EU je u prosincu 2011. donio mandat za pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini (DCFTA) s Jordanom, no posljednjih godina nije postignut napredak u tom pogledu.
EU ima velik suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Jordanom, u koji izvozi uglavnom pšenicu, žive životinje i pripravke od voća i povrća. U suprotnom smjeru EU iz Jordana uvozi uglavnom cigare i cigarete, povrće i pripravke od voća i povrća. Drži se i perad.
Povezane informacije
Trgovina između EU-a i Jordana
Libanon
Odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Libanona uređeni su Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Libanona koji je potpisan 17. lipnja 2002. Njegovi trgovinski aspekti stupili su na snagu 1. ožujka 2003. Koncesije koje su odobrene za libanonske proizvode koji se uvoze u EU navedene su u obliku „negativnog popisa” (sve što nije na popisu liberalizirano je), dok su uvjeti uvoza koji se primjenjuju na proizvode EU-a koji ulaze na libanonsko tržište izričito utvrđeni u protokolu uz Sporazum.
EU ima velik suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Libanonom, u koji izvozi uglavnom žive životinje, žitarice i sir. U suprotnom smjeru Libanon u EU izvozi uglavnom pripravke od voća i povrća, sirovi duhan i životinjske iznutrice.
Povezane informacije
Trgovina između EU-a i Libanona
Maroko
Odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Maroka uređeni su Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Maroka koji je stupio na snagu 2000. Sporazum o daljnjoj liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima, prerađenim poljoprivrednim proizvodima te ribom i proizvodima ribarstva stupio je na snagu 1. listopada 2012. Koncesije koje su odobrene za marokanske proizvode koji se uvoze u EU navedene su u obliku „negativnog popisa” (sve što nije na popisu liberalizirano je), dok su uvjeti uvoza koji se primjenjuju na proizvode EU-a koji ulaze na marokansko tržište izričito utvrđeni u protokolu uz Sporazum. Otada se trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima povećala u oba smjera. EU je neto izvoznik prerađenih poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti, dok Maroko uglavnom izvozi neprerađene poljoprivredne proizvode (uglavnom rajčice i drugo voće i povrće).
EU je u prosincu 2011. donio mandat za pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini (DCFTA) s Marokom, no posljednjih godina nije postignut napredak u tom pogledu.
Povezane informacije
Sporazum o trgovini poljoprivrednim proizvodima
Palestina*
Odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Palestine uređeni su Privremenim sporazumom o pridruživanju s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO) u ime Palestinske samouprave, koji je potpisan 24. veljače 1997. Privremenim sporazumom o pridruživanju predviđena je visoka razina liberalizacije za poljoprivredno-prehrambene proizvode, no utvrđene su i određene carinske kvote za najosjetljivije proizvode. Daljnje uzajamne mjere liberalizacije i zamjena protokola 1. i 2. uz Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i Palestine stupile su na snagu 1. siječnja 2012. Palestinski proizvodi imaju bescarinski i beskvotni pristup tržištu EU-a (pri čemu se na neke vrste voća i povrća primjenjuje EU-ov sustav ulaznih cijena) na razdoblje od 10 godina.
EU ima velik suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s Palestinom, u koju izvozi uglavnom dječju hranu, slatkiše i žive životinje. U suprotnom smjeru EU iz Palestine uvozi uglavnom datulje i maslinovo ulje.
*Taj naziv ne tumači se kao priznavanje Države Palestine niti se njime dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica EU-a u tom pogledu.
Povezane informacije
Sporazum o trgovini poljoprivrednim proizvodima
Trgovina između EU-a i Palestine
Tunis
Odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Tunisa uređeni su Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Tunisa koji je stupio na snagu 1. ožujka 1998. Njime je predviđeno područje slobodne trgovine uključujući ograničenu liberalizaciju za poljoprivredne proizvode.
Pregovori o daljnjim uzajamnim poljoprivrednim koncesijama u okviru Sporazuma o pridruživanju započeli su 2009., ali prekinuti su u studenome 2010. zbog političke situacije u Tunisu.
EU je u prosincu 2011. donio mandat za pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini (DCFTA), kojim bi bile obuhvaćene i oznake zemljopisnog podrijetla. Početni „nulti” krug pregovora održan je u Tunisu od 19. do 22. listopada 2015. Otad su održana četiri puna kruga pregovora, no njihov napredak bio je vrlo spor.
Dvije najvažnije kulture koje Tunis izvozi u EU jesu datulje i maslinovo ulje. Tunis je jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika maslinova ulja. U suprotnom smjeru EU uglavnom izvozi žitarice, hranu za kućne ljubimce i mlijeko u prahu.
