Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s istočnim zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva
Odnosi EU-a s njegovih 16 najbližih istočnih i južnih susjeda regulirani su europskom politikom susjedstva (engl. „European Neighbourhood Policy”, ENP).
Zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva razvrstane su u istočnu i južnu regiju. Na istoku se nalaze Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina. Rusija sudjeluje u aktivnostima prekogranične suradnje u okviru europske politike susjedstva, ali nije izravno obuhvaćena tom politikom.
Sveukupno gledajući, EU je neto izvoznik u te zemlje (osim u Ukrajinu i Moldovu), a izvozi raznovrsnu paletu proizvoda (hranu za kućne ljubimce, alkoholna pića, sir, uljarice, šećer itd.). U suprotnom smjeru EU najviše uvozi žitarice, biljna ulja (Ukrajina i Moldova), voće (Moldova, Gruzija i Azerbajdžan) i alkoholna pića (Armenija).
Sporazumi s istočnim zemljama koje su dio europske politike susjedstva
S istočnim zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva sklopljeni su ili sporazumi o pridruživanju ili sporazumi o partnerstvu i suradnji.
Sporazumi o pridruživanju
S Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom sklopljeni su sporazumi o pridruživanju. Sporazumi o pridruživanju sadržavaju trgovinsku dimenziju i ujedno su okvir za olakšavanje daljnjeg približavanja i usklađivanja tih šest zemalja sa standardima EU-a, što se posebno odnosi na Ukrajinu i nekoliko zakonodavnih akata povezanih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom te sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.
Sporazumi o pridruživanju, uključujući područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, potpisani su 27. lipnja 2014. s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom i svi su na snazi. Ta tri sporazuma sadržavaju visoku razinu zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, čime je u tim zemljama zaštićen cjelokupan popis oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a.
Sporazumi o partnerstvu i suradnji
S Armenijom i Azerbajdžanom sklopljeni su sporazumi o partnerstvu i suradnji. EU nije ratificirao sporazum o partnerstvu i suradnji s Bjelarusom sklopljen 1995. zbog pomanjkanja predanosti demokraciji,političkim i građanskim pravima u Bjelarusu.
Zemlje
Armenija
Bilateralni odnosi uređeni su Sveobuhvatnim i pojačanim sporazumom o partnerstvu, koji se privremeno primjenjuje od lipnja 2018. To je sporazum o nepovlaštenoj trgovini (tj. ne sadržava carinske koncesije), no obje stranke osiguravaju priznavanje i zaštitu cjelokupnog popisa oznaka zemljopisnog podrijetla koje su zaštićene na njihovim državnim područjima.
EU je s Armenijom 24. studenoga 2017. potpisao Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu, koji ne sadržava dimenziju pristupa tržištu. Međutim, tim je sporazumom predviđena uzajamna zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i zahtjevan proces postupnog prestanka upotrebe naziva Cognac i Champagne od strane Armenije.
Europska unija je neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Armeniju. EU uglavnom izvozi hranu za kućne ljubimce, slatkiše i žive biljke. Uvoz armenskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uglavnom se sastoji od jakih alkoholnih pića (vinjaka), koja čine više od polovine, a slijede ih vino, cigare i cigarete.
Povezane informacije
Sporazum o partnerstvu i suradnji
Trgovina između EU-a i Armenije
Azerbajdžan
Trgovinski odnosi između EU-a i Azerbajdžana temelje se na Sporazumu o partnerstvu i suradnji koji je na snazi od 1999. EU i Azerbajdžan započeli su 2017. pregovore o novom sveobuhvatnom sporazumu koji su već u uznapredovaloj fazi. Taj će sporazum sadržavati poglavlje o oznakama zemljopisnog podrijetla, kojim će se obje stranke obvezati na uzajamno priznavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla.
EU je 2017. započeo pregovore s Azerbajdžanom o revidiranom Sporazumu o partnerstvu i suradnji (sadašnji je zaključen 1999.) koji neće obuhvaćati dimenziju pristupa tržištu, no uključivat će poglavlje o oznakama zemljopisnog podrijetla.
EU je neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Azerbajdžan. Azerbajdžan izvozi gotovo isključivo orašaste plodove (više od 90 %), dok EU uglavnom izvozi prehrambene proizvode, sir i jaka alkoholna pića.
Povezane informacije
Sporazum o partnerstvu i suradnji
Trgovina između EU-a i Azerbajdžana
Bjelarus
Bilateralna trgovina i gospodarski odnosi nisu uređeni nedavnim sporazumom, nego su i dalje uređeni Sporazumom o trgovini i suradnji koji je Europska zajednica sklopila sa Sovjetskim Savezom 1989., a Bjelarus naknadno potvrdio. Osim toga, dvaput godišnje održavaju se sastanci u okviru koordinacijske skupine EU-a i Bjelarusa te trgovinski dijalog između EU-a i Bjelarusa.
Europska unija je neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bjelarus. EU izvozi uglavnom voće i povrće, žive biljke i hranu za kućne ljubimce. Uvoz bjelaruskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uglavnom se sastoji od biljnih ulja, povrća (gljiva) i voća (bobičastog voća).
Povezane informacije
Trgovina između EU-a i Bjelarusa
Gruzija
Bilateralni odnosi u području trgovine poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Gruzije uređeni su Sporazumom o pridruživanju, koji uključuje i područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine. Potpisan je 27. lipnja 2014., a u potpunosti je stupio na snagu 1. srpnja 2016. Njime je predviđen potpuno liberaliziran pristup tržištu, kako za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a koji ulaze na gruzijsko tržište tako i za gruzijski izvoz u EU, uz iznimku češnjaka.
Europska unija je neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Gruziju, u koju izvozi uglavnom jaka alkoholna pića, šećer i prehrambene proizvode. Uvoz gruzijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uglavnom se sastoji od jakih alkoholnih pića, lješnjaka i vina.
Na temelju Sporazuma o pridruživanju obje strane osiguravaju priznavanje i zaštitu cjelokupnog popisa oznaka zemljopisnog podrijetla koje su zaštićene na njihovim državnim područjima.
Povezane informacije
Trgovina između EU-a i Gruzije
Moldova
Bilateralni odnosi između EU-a i Moldove uređeni su bilateralnim Sporazumom o pridruživanju, koji uključuje i područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine. Potpisan je 27. lipnja 2014., a u potpunosti je stupio na snagu 1. srpnja 2016. Moldova je pri stupanju sporazuma na snagu liberalizirala pristup svojem tržištu, s tim da će se neke carine ukinuti unutar prijelaznih razdoblja. Određene carinske kvote odobrene su za najosjetljivije proizvode (svinjetina, perad, mliječni proizvodi, prerađeni mesni proizvodi, šećer i zaslađivači). S druge strane, EU je od datuma stupanja sporazuma na snagu odobrio pristup svojem tržištu za moldovski izvoz poljoprivrednih proizvoda, uz iznimku sljedećih šest vrsta voća i povrća koje su obuhvaćene carinskim kvotama izuzetima od ulazne cijene (kako od ad valorem komponente tako i od komponente koju čini specifična carina): češnjak, rajčice, svježe stolno grožđe, svježe jabuke, svježe šljive, sok od grožđa. Ostalo voće i povrće, koje podliježe sustavu ulazne cijene, izuzeto je od ad valorem komponente.
Moldova je neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU, a glavne kategorije proizvoda koje izvozi jesu uljarice, žitarice i biljna ulja. EU uglavnom izvozi uljarice, hranu za kućne ljubimce, jaka alkoholna pića i svinjetinu.
Na temelju Sporazuma o pridruživanju obje strane osiguravaju priznavanje i zaštitu cjelokupnog popisa oznaka zemljopisnog podrijetla koje su zaštićene na njihovim državnim područjima.
Povezane informacije
Trgovina između EU-a i Moldove
Ukrajina
Bilateralna trgovina poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Ukrajine uređena je Sporazumom o pridruživanju koji je stupio na snagu 1. rujna 2017. (njegove političke odredbe i odredbe o suradnji privremeno se primjenjuju od studenoga 2014.). Taj sporazum uključuje i područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, što je gospodarski dio sporazuma, a potpisan je 27. lipnja 2014. i u potpunosti je stupio na snagu 1. srpnja 2016. Sporazum o pridruživanju s Ukrajinom dalekosežniji je od drugih klasičnih sporazuma o slobodnoj trgovini jer ima za cilj ne samo otvaranje tržišta nego i rješavanje pitanjâ konkurentnosti i jer su u njemu navedeni koraci koji su potrebni za zadovoljavanje normi EU-a i trgovanje na tržištima EU-a. Područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine dalekosežan je sporazum kojim se Ukrajina obvezala na usklađivanje s relevantnom pravnom stečevinom EU-a u svim njezinim poglavljima, među ostalim u području sanitarnih i fitosanitarnih standarda te dobrobiti životinja.
Ukrajina je četvrti po veličini izvor za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU i 15. po veličini izvozno tržište (2019.). EU u Ukrajinu uglavnom izvozi cigare i cigarete, uljarice i hranu za kućne ljubimce. Iz Ukrajine se najviše uvoze žitarice (uglavnom kukuruz), biljna ulja i uljarice. Ukrajina je najveći izvor za uvoz kukuruza u EU.
Povezane informacije
Trgovina između EU-a i Ukrajine
Rusija
Odnosi između EU-a i Rusije uređeni su Sporazumom o partnerstvu i suradnji iz 1994. koji je stupio na snagu 1997. Pregovori o obnovi sporazuma (o takozvanom „Novom sporazumu”) započeli su 2009., no trenutačno su obustavljeni iz političkih razloga.
Rusija je 7. kolovoza 2014. uvela političku zabranu uvoza raznih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, što je bila protumjera na sankcije EU-a nakon pripojenja Krima. Ta je zabrana još na snazi. No Rusija je i dalje sedmo po veličini tržište za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a (2019.), koji se uglavnom sastoji od vina i jakih alkoholnih pića, slatkiša i hrane za kućne ljubimce. EU uglavnom uvozi uljane pogače, uljarice i biljna ulja.
