Provedba IPARD-a III i šire inicijative

Svaka zemlja koja prima financijsku pomoć iz IPARD-a mora osnovati odbor za praćenje IPARD-a III.

Odbor za praćenje treba se ravnomjerno sastojati od predstavnika relevantnih nacionalnih tijela i drugih dionika, uključujući gospodarske, socijalne i okolišne partnere te civilno društvo.

Glavne su uloge odbora za praćenje IPARD-a III:

• revizija djelotvornosti, učinkovitosti, kvalitete, koordinacije i usklađenosti provedbe programa,
• preispitivanje napretka u ostvarivanju ciljeva programa.

EU-ova mreža ZPP-a

EU-ova mreža za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) je forum na kojem nacionalne mreže ZPP-a, organizacije, uprave, istraživači, poduzetnici i stručnjaci zainteresirani za poljoprivredu, šumarstvo i ruralna područja mogu razmjenjivati znanje i informacije (npr. uzajamnim učenjem, razmjenom ideja, znanja i uspješnih praksi). Podržava:

• izradu i provedbu strateških planova u okviru ZPP-a
• razmjenu inovacija i znanja, među ostalim u okviru Europskog partnerstva za inovacije u poljoprivredi (EIP-AGRI)
• poboljšanje vještina
• jačanje pristupâ u okviru sustava znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) i
• procjenu i praćenje ZPP-a.

IPARD mjerom „tehničke pomoći” potiče uspostavu aktivnosti sličnih nacionalnim mrežama za ruralni razvoj u državama kandidatkinjama.

Ruralne mreže za lokalne inicijative LEADER

Ruralne mreže za ruralni razvoj imaju važnu ulogu u promicanju i provedbi inicijativa LEADER koje se podupiru u okviru IPARD-a. Glavni je cilj inicijative LEADER, integriranog instrumenta za teritorijalni razvoj, okupiti razne višesektorske privatne i javne dionike kako bi osnovali lokalne akcijske skupine (LAG-ovi). Te skupine uspostavljaju svoje strategije lokalnog razvoja kako bi poboljšale razvoj zajednice, povećale društveni kapital i pridonijele gospodarskom, društvenom, kulturnom i okolišnom napretku lokalnih ruralnih područja.

Popis lokalnih akcijskih skupina EU-a sadržava podatke za kontakt i primjere uspješnih razvojnih inicijativa LEADER u EU-u.

Doprinos IPARD-a europskom zelenom planu

Zemlje korisnice obvezale su se raditi na transformaciji poljoprivrednog sektora (zelena i digitalna tranzicija) kako bi se njegov negativan učinak na okoliš i klimu sveo na najmanju moguću mjeru te kako bi se zaštitila cjenovno pristupačna i zdrava hrana za građane i izvozna tržišta. Programi Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) bit će neophodni za pomoć zemljama korisnicama u postizanju tih ciljeva.

U pravnom okviru instrumenta IPA III održivost se navodi kao jedno od ključnih načela. To je vidljivo i u ciljevima pomoći za ruralni razvoj u okviru IPA-e, koji uključuju:

• potrebu za poboljšanjem održivosti proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima te ispunjavanje društvenih očekivanja u pogledu sigurne, hranjive i održive hrane
• ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima, poticanje održivog upravljanja prirodnim resursima i doprinos zaštiti okoliša.

Okvirom IPARD-a III predviđen je niz mjera kao odgovor na te ciljeve, kao i na opće ciljeve i ciljne vrijednosti utvrđene u zelenom planu i zelenom programu za zapadni Balkan.

Dvije se mjere IPARD-a III odnose isključivo na zaštitu i poboljšanje okoliša te na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima:

• mjera za poljoprivredu, okoliš i klimu te ekološki uzgoj
• mjera za uspostavu i zaštitu šuma.

U okviru tih mjera primatelji poduzimaju mjere koje nadilaze pravne obveze i kao takve imaju dodatnu vrijednost za okoliš i klimu.

Mjere ulaganja IPARD-a III imaju velik potencijal za promicanje zelene tranzicije. U okviru tih mjera potpora se može dodijeliti za fizička ulaganja:

• koja su usklađena sa standardima EU-a (okoliš, dobrobit životinja, sigurnost hrane)
• kojima se poboljšava okolišna učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava
• koja pružaju infrastrukturu za bolje gospodarenje otpadom i razvoj ruralnih područja
• koja su usmjerena na obnovljivu energiju i kružno gospodarstvo.

Zeleni plan i komplementarni zeleni program za zapadni Balkan jasno pokazuju da dugoročna održivost i konkurentnost poljoprivrednog sektora ovise o pravilnom razmatranju problema u području okoliša i klimatskih promjena s kojima se sektor suočava, kao što su zbijanje tla, erozija, sadržaj organskih tvari, istjecanje hranjivih tvari, upotreba kemijskih inputa i učinci poljoprivrede na bioraznolikost i krajobraz.