Borba protiv klimatskih promjena

Klimatske promjene i poljoprivreda u EU-u

Poljoprivreda ima pozitivnu i važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena: usjevi, živice i drveće na poljoprivrednim zemljištima fotosintezom sekvestriraju ugljik iz atmosfere, koji se može skladištiti i u pravilno obrađenim tlima.

S druge strane, poljoprivreda je odgovorna za oko 10 % (438 994 MtCO2e, 2017.) ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, odmah iza energetskog, prometnog, stambenog i komercijalnog sektora. Dvije se vrste stakleničkih plinova posebno pripisuju poljoprivrednim praksama:

• metan (CH4), koji se stvara pri probavnim procesima stoke, gospodarenju gnojivom i uzgoju riže
• dušikov oksid (N2O), koji nastaje u poljoprivrednim tlima koja su gnojena organskim gnojivom i mineralnim dušikom te pri gospodarenju gnojivom.

U poljoprivrednom sektoru u EU-u emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 19 % u razdoblju od 1990. do 2017. Emisije metana koje se stvaraju pri crijevnoj fermentaciji u probavnom sustavu stoke smanjile su se za 21 % u istom razdoblju.

Europska komisija nastoji zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) omogućiti da poljoprivreda znatno pridonese klimatskim politikama EU-a.

Strategijom „od polja do stola” u okviru europskog zelenog plana utvrđen je okvir za prelazak na održivi prehrambeni sustav u kojem poljoprivrednici mogu dalje ispunjavati potrebe društva za hranom dok istodobno štite klimu. ZPP je ključni instrument za potporu poljoprivrednicima u tom prelasku.

Mjere ZPP-a

ZPP promiče održive poljoprivredne sustave u EU-u, čime poljoprivrednicima omogućuje da:

• društvu pruže sigurnu i zdravu hranu iz održive proizvodnje
• zarade stabilan i pošten prihod uzimajući u obzir cijeli niz javnih dobara koja pružaju
• zaštite prirodne resurse, poboljšaju bioraznolikost i pomognu u borbi protiv klimatskih promjena.

ZPP nizom propisa i mjera podržava djelovanje u području klime u okviru poljoprivrede i šumarstva.

Višestruka sukladnost

Prema pravilima višestruke sukladnosti plaćanja za sve korisnike ZPP-a povezana su s nizom propisanih zahtjeva o upravljanju (SMR) i standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC). Pravilima višestruke sukladnosti štite se prirodni resursi koji su pod sve većim pritiskom klimatskih promjena, a posebnim propisima za zaštitu tla, kao što je zahtjev za minimalnu pokrivenost tla u okviru standarda GAEC 4, pridonosi se skladištenju ugljika.

Zelena izravna plaćanja

U okviru postojećih pravila ZPP-a poljoprivrednici primaju zelena izravna plaćanja ako održavaju trajne travnjake, primjenjuju raznolikost usjeva i predodrede 5 % obradivog zemljišta za ekološki značajne površine.

Zahtjevom za trajne travnjake organski ugljik može se zadržati u tlu, a i neke mogućnosti za ekološki značajne površine, kao što su granična područja zemljišta, poljoprivredno-šumske površine i travnjaci, mogu pridonijeti sekvestraciji ugljika.

Ruralni razvoj

Jedno od šest prioritetnih područja ruralnog razvoja (tzv. „drugog stupa” ZPP-a) jest „promicanje učinkovite upotrebe resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru”. Države članice EU-a mogu u svojim programima ruralnog razvoja pridonijeti tom prioritetnom području mjerama koje:

• olakšavaju opskrbu i upotrebu obnovljivih izvora energije
• smanjuju emisije stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost
• potiču pohranu i sekvestraciju ugljika u poljoprivredi i šumarstvu.

Države članice EU-a mogu u području zaštite klime i prilagodbe klimatskim promjenama provesti niz mjera, primjerice:

• poljoprivredno-okolišno-klimatske mjere u okviru kojih se poljoprivrednici mogu obvezati na prakse i sustave upravljanja bez štetnog utjecaja na klimu, kao što su agroekologija ili agrošumarstvo
• ulaganja u fizičku imovinu koja mogu biti usmjerena na objekte za skladištenje gnojiva kojima se smanjuju emisije amonijaka
• mjere za potporu razvoju i gospodarenju šumama kojima se povećava važnost šuma u sekvestraciji ugljika
• mjeru upravljanja rizikom koja se može upotrijebiti za podupiranje uzajamnih fondova za nepovoljne klimatske prilike
• mjere za suradnju, prijenos znanja i savjetodavne usluge kojima se podupiru znanje i inovacije u poljoprivrednim praksama povezanima s klimom.

Europska mreža za ruralni razvoj olakšava dijeljenje znanja i suradnju u biogospodarstvu i djelovanju u području klime u ruralnim područjima.

ZPP za razdoblje 2023. – 2027.

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. stupio je na snagu 1. siječnja 2023. Time se poljoprivreda bolje usklađuje s klimatskim ambicijama europskog zelenog plana.

Specifični ciljevi ZPP-a

Na temelju prijedlogâ Komisije, jedan od deset posebnih ciljeva u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. usmjerit će se na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te razvoj upotrebe i pružanja održive energije u poljoprivredi.

Strateški planovi u okviru ZPP-a

U svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a države članice EU-a mogu ostvariti klimatske ciljeve EU-a tako da se usredotoče na nacionalne potrebe i potencijal. Države članice imaju veću fleksibilnost za osmišljavanje intervencija na temelju lokalnih i regionalnih zahtjeva za prilagodbu klimatskim promjenama, kao i veću korist od mogućnosti smanjenja emisija u svojim poljoprivrednim sektorima.

Nova zelena arhitektura

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. obuhvaća novu zelenu arhitekturu kojom se povećavaju prilike za klimatski prihvatljivu poljoprivredu. Primjerice, poboljšana uvjetovanost obuhvaća postojeće zahtjeve kao što je zaštita trajnih travnjaka, no u unaprijeđenom i pojednostavnjenom obliku. Uključuje i zahtjeve kao što su zaštita tresetišta i močvarnih područja. Osim toga, znatan dio proračuna za ZPP za razdoblje 2023. – 2027. namijenjen je programima za ekologiju, kojima se mogu podržati dobrovoljne prakse poljoprivrednika koje pridonose ublažavanju klimatskih promjena i smanjenju emisija. Komisija je u siječnju 2021. objavila okvirni popis programa za ekologiju, uključujući nekoliko praksi korisnih za klimu. Nadalje, plaćanja za upravljanje zemljištem, ulaganja, stjecanja znanja, inovacije i suradnja bitni za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima i dalje će financiraju u okviru potpore za ruralni razvoj.

Praćenje napretka

Komisija zajedničkim okvirom za praćenje i evaluaciju prikuplja različite pokazatelje podataka o poljoprivredi i klimatskim promjenama. Portal Komisije za podatke o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima uključuje preglede podataka s najrelevantnijim pokazateljima za okoliš i djelovanje u području klime te klimatske promjene i kvalitetu zraka.

Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju omogućuje i niz evaluacija i vanjskih studija za mjerenje uspješnosti ZPP-a. Komisija je u lipnju 2021. objavila neovisnu evaluaciju učinka ZPP-a na klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova.

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. uključuje poboljšani okvir za uspješnost, praćenje i evaluaciju kojim se olakšava veća odgovornost i prelazak na model ostvarivanja temeljen na uspješnosti.

Znanje, istraživanja i inovacije

Financiranjem istraživanja i inovacija Komisija podržava razvoj modernih sustava poljoprivrede i šumarstva koji mogu pridonijeti djelovanju u području klime, a da pritom ostanu produktivni i unosni. Primjerice, misijom Obzora Europa u području zdravlja tla nastoji se iskoristiti potencijal za ublažavanje učinaka klimatskih promjena.

Sustavom za savjetovanje poljoprivrednika dijeli se novo znanje i najbolji primjeri iz prakse, što poljoprivrednicima pomaže da u konkretnoj situaciji primijene odgovarajuća rješenja.

Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi spaja ciljne skupine, operativne skupine, projekte, publikacije i događanja radi unaprjeđenja inovacija u području poljoprivrede i klimatskih promjena. Područja djelovanja uključuju skladištenje ugljika na poljoprivrednim površinama, agrošumarstvo, smanjenje emisija u uzgoju stoke i upotrebu obnovljive energije na poljoprivrednim gospodarstvima.

Pravna osnova

Višestruka sukladnost uređuje se propisima o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike iz Uredbe (EU) br. 1306/2013, Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 i Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014.

Propisi o zelenim izravnim plaćanjima utvrđeni su u Uredbi (EU) br. 1307/2013, Delegiranoj uredbi (EU) br. 639/2014 i Provedbenoj uredbi (EU) br. 641/2014.

Potpora EU-a za ruralni razvoj dolazi iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR-a) – Uredba (EU) br. 1305/2013.