Bordoška su vina poznata kao izvrsna, a taj su ugled stekla zahvaljujući stoljetnom iskustvu i vrhunskim uvjetima u regiji u kojoj se grožđe uzgaja.
Povijest
Vinogradarstvo i vinarstvo u današnju su Francusku donijeli stari Grci, ali snažan rast proizvodnje vina u Bordeauxu pripisuje se kombinaciji srednjovjekovne politike i utjecaja jedne izuzetne žene.
Eleonora Akvitanska bila je prvo udana za francuskoga kralja, ali nisu imali nasljednika pa je brak poništen, a ona se preudala za Henrika Anžuvinskog, budućeg engleskog kralja. Sudjelovala je u brojnim spletkama, dvama pokušajima otmice te čak i u neuspjelu pokušaju da u ime svoga sina svrgne vlastitog supruga.
Svojim je životom nadahnula i Hollywood (Katharine Hepburn nagrađena je Oscarom za ulogu Eleonore). No još je važnije što je bordoškim vinarima osigurala monopol na unosan posao izvoza u Englesku. Trgovina vinom iz Eleonorine rodne Akvitanije procvala je, a u području Gironde zasađeno je mnogo novih vinograda. No to je širenje bilo kratka vijeka: trgovina s Engleskom prestala je kad je nakon Stogodišnjeg rata Akvitanija prešla u francuske ruke.
Unatoč tomu vina iz Bordeauxa našla su put do uspjeha. U idućim stoljećima stvorene su nove trgovinske veze s Nizozemskom i trgovačkim gradovima Baltika. Danas se bordoška vina izvoze u više od 150 zemalja.
Zajamčena kvaliteta odigrala je važnu ulogu u nastanku međunarodnog ugleda vina iz Bordeauxa. Francuska je 1855. ugostila više od pet milijuna posjetitelja „Svjetske izložbe”. Da bi na tako golemoj izložbi zaštitio ugled vina iz Gironde, Napoleon III. zatražio je da se novim klasifikacijskim sustavom potvrdi njihova kvaliteta. Taj sustav postoji i danas, a 1973. je dopunjen dodjelom statusa zaštićene oznake izvornosti (ZOI) vinima iz Bordeauxa. Njome se priznaju jedinstvene osobine i lokalna važnost vina iz Bordeauxa te se tako još bolje štiti njihov međunarodni ugled.
Proizvodnja
Sva se industrija vina iz Bordeauxa bazira na području oko estuarija rijeka Gironde i Dordogne, na stotinjak kilometara od atlantske obale prema unutrašnjosti. Šljunkovito i pjeskovito tlo pruža savršene uvjete za vinovu lozu, a toplina potiče snažan rast. Na tom području, poznatom i kao terroir, rastu brojne sorte vinove loze što bordoškim vinima daje raznolikost. Zaštićena vina iz Bordeauxa dostupna su kao crna, bijela i rosé, a nastaju od brojnih sorti grožđa, iako se crna najčešće proizvode od Merlota, a bijelo obično od sorti Sauvignon Blanc ili Semillon.
U vinogradima Gironde radi se cijele godine, a sezona počinje u listopadu. Nakon jesenskog okopavanja vinogradar cijelu zimu pažljivo plijevi mladice kako bi osigurao dosljedno visoku kvalitetu berbe.
S proljećem i vinova loza propupa i prolista. No znanje stjecano generacijama do izražaja dođe tek krajem proljeća i ljeti. Vinogradari pažljivo odabiru grane koje će roditi kvalitetnim grozdovima, u tzv. „zelenoj berbi” rezidbom odstranjuju nezrele grozdove kako bi preostali bili kvalitetniji te testiraju plod kako bi odredili idealno vrijeme za berbu. Kada grožđe dozrije, bere se, gnječi i fermentira u vino.