Izvješće
Europska komisija istražuje mogućnosti iskorištavanja potencijala proizvodnje proteinskih kultura u Uniji, kako bi odgovorila na potrebe poljoprivrednika, proizvođača i potrošača.
O proizvodnji i opskrbi poljoprivredno-prehrambenog sektora proteinskim kulturama kontinuirano se vode političke rasprave na razini Unije. U izvješću o razvoju proteinskih kultura u Uniji analizira se stanje ponude i potražnje proteinskih kultura u Uniji i istražuju mogućnosti daljnjeg gospodarski i ekološki prihvatljivog razvoja njihove proizvodnje. U njemu se donosi i sažeta analiza proteinskog sektora u Uniji koju je provela Komisija.
Kontekst
U veljači 2018. provedena je anketa među dionicima radi procjene tadašnje situacije u Uniji. Komisija je zatim održala četiri radionice o proteinskim kulturama na kojima se raspravljalo o istraživanju i inovacijama, agronomskim praksama i prednostima za okoliš, lancu opskrbe u predmetnom sektoru u Uniji i potražnji u različitim segmentima tržišta. Izvješće je predstavljeno i o njemu se raspravljalo na konferenciji na visokoj razini održanoj u studenome 2018.
Najčešće biljke bogate proteinima jesu soja, mahunarke (u zrnu i kao krmivo) te uljarice. Budući da su izvor aminokiselina za stoku, proteinske kulture bitna su komponenta hrane za životinje i stoga važne za poljoprivredu Unije. Osim toga, raste i njihova potrošnja u ljudskoj prehrani, i to gotovo 7 % godišnje na svjetskoj razini. Međutim, proizvodnja proteinskih kultura u Uniji nedostatna je te se potrebe poljoprivrednog sektora Unije namiruju uglavnom iz uvoza.
Osim što donosi ekonomske koristi poljoprivrednicima i proizvođačima hrane za ljude i za životinje, daljnji razvoj proizvodnje proteinskih kultura u Uniji ima i brojne prednosti za okoliš i klimu. Konkretno, proteinske kulture doprinose obogaćivanju tla dušikom iz atmosfere i stoga imaju važnu ulogu u održivijem ciklusu dušika.
Međutim, u razvoju sektora proteinskih kultura u Uniji već su utvrđene određene poteškoće, primjerice u sljedećim područjima:
- optimalnost poljoprivrednih uvjeta u Europi za masovnu proizvodnju proteinskih kultura
- ekonomska profitabilnost tih kultura u Europi
- konkurentnost proteinskih kultura iz Unije u odnosu na proteinske kulture iz uvoza
- konkurencija u pogledu upotrebe obradivog zemljišta
- nedostatna istraživanja o uzgoju, agronomskim praksama i raznim načinima upotrebe.
Zajedničkom poljoprivrednom politikom već su predviđene određene mjere, koje su posljednjih godina izravno ili neizravno potaknule proizvodnju proteinskih usjeva u Uniji. To uključuje mjere ekologizacije kojima se promiču ekološki značajne površine i raznolikost usjeva, dobrovoljne proizvodno vezane potpore te istraživanje i inovacije, primjerice u okviru fokusne skupine EIP-AGRI.
Konferencija na visokoj razini
Izvješće je predstavljeno i o njemu se raspravljalo na konferenciji na visokoj razini u Beču, u Austriji, 22. i 23. studenoga 2018. Događaj je suorganiziralo austrijsko predsjedništvo, a Europski parlament pridonio je raspravi.
Anketa među dionicima
Pripreme za izvješće o razvoju proteinskih kultura u Europi započele su anketom među dionicima. Rezultati ankete potaknuli su veliko zanimanje za tu temu u cijeloj Uniji. Anketa, u kojoj je sudjelovalo više od 440 stručnjaka iz relevantnog područja, iz 26 država članica Unije, potvrdila je da je za razvoj proteinskih kultura u Europi potrebna suradnja nadležnih tijela, poljoprivrednika i industrije.
