Skip to main content
Logotip Europske komisije
Agriculture and rural development

Münchener Bier ZOZP

Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) osigurava se da se barem jedna od faza proizvodnje, prerade ili pripreme odvija na određenom području.

Podrijetlo

Mnogima je poznat njemački zakon o čistoći piva („Reinheitsgebot”), prema kojem su sastojci njemačkog piva tradicionalno ograničeni samo na ječam, vodu i kvasac. Manje je poznato da je grad München donio vlastite propise o pivu već 1487., znači 29 godina prije bavarskog zakona koji je poslije postao norma u Njemačkoj.

Ta predanost visokokvalitetnom pivu povijesno je usko povezana s identitetom grada te je jednom gotovo izazvala revoluciju. Naime, povećanje poreza na pivo uvedeno 1844. dovelo je do toliko snažnih i nasilnih prosvjeda da je postojala bojazan od rušenja monarhije. Minhensko pivo uživa izniman ugled u svijetu te ga svake godine na Oktoberfest dolazi kušati više od šest milijuna posjetitelja.

Postoje mnoge vrste minhenskog piva, od laganog svijetlog piva „Helles” do tamnog „Doppelbocks”, a svako od njih ima svoj jedinstveni okus i ugled iza kojeg stoji više od 500 godina iskustva.

"Marienplatz" by Ashwin Chandrasekaran licenced under CC BY-SA 2.0
"Marienplatz" by Ashwin Chandrasekaran licenced under CC BY-SA 2.0

Proizvodnja

Tajna svakog izvrsnog piva leži u kvaliteti vode, a ona koju upotrebljavaju pivovare u Münchenu crpi se izravno iz dubokih gradskih podzemnih izvora kroz slojeve škriljevca nastale prije više milijuna godina. Time je minhensko pivo usko povezano sa samim gradom.

Ta se voda zatim miješa s grubo mljevenim sladom, a dobivena „kaša” neprestano se miješa i zagrijava na različitim temperaturama, čime se iz slada oslobađaju enzimi, koji škrob razgrađuju u šećer.

Nakon filtriranja kaše, odnosno izdvajanja netopivih čestica iz sladovine, u potonju se dodaje hmelj te se ta mješavina ostavlja da vrije jedan do dva sata. Time se oslobađaju arome i sastojci hmelja te uklanjaju bjelančevine koje bi štetile trajnosti i okusu piva „Münchener Bier ZOZP”.

Nakon što se preostale krute čestice u sladovini odvoje od tekućine, još topla sladovina hladi se i ulijeva u posude za fermentaciju u koje se pažljivo dodaje kvasac. Sve kulture kvasca koje se upotrebljavaju u minhenskom pivu proizlaze iz iste stanice kako bi sve imale jednaka svojstva. Dodavanje kvasca potiče fermentaciju koja traje od 4 do 8 dana. Kvasac trećinu otopljenog šećera iz slada pretvara u alkohol, trećinu u ugljikov dioksid, a ostatak je nefermentirani slad, koji će odrediti okus i svojstva piva.

Nakon završetka prve faze fermentacije preostali se kvasac uklanja i pivo se stavlja u spremnike u kojima započinje druga faza fermentacije u kojoj pivo postupno dozrijeva i obogaćuje se prirodno proizvedenim ugljikovim dioksidom. Pivo doseže pun okus nakon četiri do jedanaest tjedana i može se puniti u boce odnosno bačve.

Više informacija

Münchener Bier ZOZP - pravni instrument

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Kvalitetni prehrambeni proizvodi i pića iz cijele Europe