Poljoprivreda u zemljama kandidatkinjama

Status zemalja kandidatkinja

Šest zemalja zapadnog Balkana i Turska imaju perspektivu članstva u Europskoj uniji, što EU uvjetuje njihovim ispunjavanjem važnih „kriterija iz Kopenhagena” – demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavini prava te funkcionalnog tržišnoga gospodarstva.

Te su zemlje u različitim fazama pristupnog procesa.

• One koje su ispunile „kriterije iz Kopenhagena” dobile su od Europskog vijeća status „kandidatkinje”. Taj status trenutačno imaju Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
• One koje još nisu dokazale ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena smatraju se „potencijalnim kandidatkinjama”. Taj status trenutačno imaju Bosna i Hercegovina i Kosovo (ovaj naziv ne dovodi u pitanje stajališta o statusu te je u skladu s Rezolucijom Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 (1999) i Mišljenjem Međunarodnog suda o Deklaraciji o neovisnosti Kosova).

Kandidatkinje

Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska pet je zemalja kojima je dodijeljen status „kandidatkinja”.

Albanija

Poljoprivreda u Albaniji

Poljoprivreda je jedan od glavnih sektora albanskog gospodarstva i ostvaruje otprilike 23 % BDP-a te zemlje. U ovom je sektoru zaposleno 43 % svih zaposlenih u zemlji.

Korištena poljoprivredna površina (KPP) iznosi 1,18 milijuna hektara (ha), tj. 40,5 % ukupne površine zemlje. Polovica KPP-a je obradivo zemljište, 43 % su trajni travnjaci, a 7 % zemljište pod trajnim nasadima.

Poljoprivredna je proizvodnja od 2003. rasla po prosječnoj stopi od 3 do 3,5 % godišnje. Povećani urod zabilježen je za grožđe, krumpir, kravlje i kozje mlijeko, jaja, voće i krmu. Proizvodnja voća (uključujući grožđe) povećala se za 70 % između 2000. i 2008., životinjska proizvodnja povećala se za 21 %, dok su se ratarske kulture povećale za 10 % (usprkos značajnom smanjenu površine pod pšenicom). Proizvodnja povrća, posebice u staklenicima, znatno se povećala.

Najveći problemi albanske poljoprivrede:

• migracije iz ruralnih područja
• ograničena veličina gospodarstava (prosječno 1,2 hektara – a u EU-u prosjek je 14 hektara)
• loša promocija proizvoda na tržištu
• nedovoljno razvijeni sustavi navodnjavanja i odvodnje
• niska tehnološka razina
• slaba organiziranost poljoprivrednika i niska razina razvoja prerađivačke industrije.

Povezane informacije

Proces pristupanja Albanije

Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i Albanije

Crna Gora

Pristupni pregovori s Crnom Gorom započeti su u lipnju 2012., a poglavlje 11., koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, otvoreno je u prosincu 2016. Crna Gora mora ispuniti dva mjerila za zatvaranje: plan provedbe za uspostavu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te provedbeni plan za osnivanje agencije za plaćanja.

Poljoprivreda u Crnoj Gori

Crna Gora ima površinu od 13 812 kvadratnih kilometara, što predstavlja 0,35 % površine EU-a. Poljoprivredno zemljište čini 38 % (517 000 ha) ukupnog teritorija. Crna Gora ima relativno malenu površinu i sredozemnu klimu, a poljoprivreda joj je prilično diversificirana – od uzgoja maslina i agruma u obalnoj regiji, do ranog sezonskog povrća i duhana u središnjim područjima i ekstenzivnog uzgoja ovaca na sjeveru.

Prosječna veličina iskorištenog poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu iznosi 4,6 ha, ali važno je naglasiti da je 72 % poljoprivrednih gospodarstava veličine do 2 ha. U strukturi poljoprivrede prevladavaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja uglavnom proizvode za vlastitu potrošnju.

Poljoprivreda je uvjerljivo najvažnija aktivnost ruralnog stanovništva – više od 60 000 kućanstava prihod zarađuje dijelom ili u cijelosti od poljoprivrede.

Povezane informacije

Proces pristupanja Crne Gore

Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i Crne Gore

Sjeverna Makedonija

Poljoprivreda u Sjevernoj Makedoniji

Sjeverna Makedonija nema izlaz na more i izrazito je planinska zemlja velikih dolina. Brežuljci i planine čine oko 79 % površine, a ostalo su nizine (19 %) i prirodna jezera (2 %).

Od ukupnog državnog područja te zemlje:

• 1,261 milijuna hektara ili 50,1 % poljoprivredno je zemljište (obrađeno zemljište, trajni pašnjaci i livade, zemljište koje se koristi za trajne kulture i povrtnjake)
• 44,3 % prekriveno je šumom
• a 4 % teritorija su voda i ostale površine.

Obrađeno zemljište činilo je 2013. oko 509 000 hektara ili oko 40 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Od ukupnog obrađenog zemljišta 81 % su obradivo zemljište i vrtovi, 3 % voćnjaci, 4 % vinogradi, a livade čine 11 %.

Zemlja je veoma brdovita i planinska. Kombinacija kontinentalne i submediteranske klime, koja se odlikuje dugim i toplim ljetima te kratkim i razmjerno blagim zimama, s plodnim tlom općenito pruža odlične uvjete za proizvodnju niza prehrambenih proizvoda.

Strukturu poljoprivrednog sektora obilježavaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva u vlasništvu ili u zakupu, izrazito fragmentirana, s malenim parcelama. Državna gospodarstva općenito su znatno veća.

Velika većina bruto poljoprivredne proizvodnje (oko 70 %) nastaje proizvodnjom usjeva, najviše pšenice, te povrća. Krumpir, rajčica i paprika dominiraju proizvodnjom povrća, pa je Sjeverna Makedonija neto izvoznik prerađenog povrća. Ostali važni poljoprivredni proizvodi su voće, žitarice, duhan i grožđe za proizvodnju vina i izravnu potrošnju. Stočarska proizvodnja manje je važna; u tom podsektoru najvažnije je mljekarstvo, i to proizvodnja kravljeg mlijeka.

Poljoprivredni sektor sudjeluje u BDP-u s gotovo 10 % i relativno je stabilan. Kao i u mnogim zemljama zapadnog Balkana gotovo polovina stanovništva živi u ruralnim područjima. Službeno je gotovo petina radne snage zaposlena u poljoprivredi. Poljoprivreda je oduvijek amortizer socioekonomskih i strukturnih promjena u industriji i drugim gospodarskim sektorima.

U Sjevernoj Makedoniji oduvijek je snažan sektor prerade poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Tijekom posljednjih 10 godina privatizacije tom su sektoru naštetile političke promjene i poteškoće u prilagodbi tržišnom gospodarstvu. Stanje se zadnjih godina popravlja, s jačanjem tržišne orijentacije.

Odnosi između EU-a i Sjeverne Makedonije

Sjeverna Makedonija bila je prva zemlja svoje regije koja je 2001. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Sjeverna Makedonija podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u 22. ožujka 2004. Komisija je krajem 2009. ocijenila da je ta zemlja postigla dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo te je preporučila otvaranje pregovora, što je ponovljeno idućih godina.

Sjeverna Makedonija kao zemlja kandidatkinja ispunjava uvjete za pet komponenata u okviru pomoći iz programa IPA, uključujući IPARD – komponentu ruralnog razvoja. U programu IPARD utvrđeni su detaljni ciljevi za sektor poljoprivrede i mjere za ostvarenje tih ciljeva.

Povezane informacije

Proces pristupanja Sjeverne Makedonije

Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i Sjeverne Makedonije

Srbija

Pregovori o pristupanju Srbije počeli su u siječnju 2014. Pregovori o poglavlju 11. – Poljoprivreda i ruralni razvoj još nisu otvoreni.

Poljoprivreda u Srbiji

Iskorištena poljoprivredna površina u Srbiji iznosi 3,44 milijuna ha, odnosno 43 % ukupnog teritorija. Zemljište se pretežno upotrebljava kao obradivo zemljište (73 %), a slijede trajni travnjaci i nasadi. Budući da je odlikuje bogato zemljište i povoljna klima, poljoprivreda je ključni sektor srpskog gospodarstva.

Od 631 552 poljoprivredna gospodarstva gotovo je polovina manja od dva hektara i zauzima samo 8 % ukupne površine. Srbija se proteže od ravne i bogate nizine na sjeveru, u Vojvodini (pogodne za uzgoj usjeva i povrtnu proizvodnju) do brežuljkaste središnje Srbije i visokih planina na istočnoj, zapadnoj i južnoj granici (pogodnih za uzgoj ovaca i goveda te proizvodnju voća i vina).

Zahvaljujući bogatstvu kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, strateškom položaju za trgovanje i visokoj obrazovanosti Srbija ima znatne komparativne prednosti u poljoprivredi.

Povezane informacije

Proces pristupanja Srbije

Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i Srbije

Turska

Poljoprivreda u Turskoj

I u socijalnom i u gospodarskom smislu poljoprivreda je veoma važna za Tursku. Otprilike polovina ukupnog turskog kopna namijenjena je poljoprivredi, što je nešto više od prosjeka EU-a. Stoga bi se turskim pristupanjem poljoprivredna površina EU-a povećala za oko 39 milijuna ha, što bi bilo 20 % ukupne poljoprivredne površine. U poljoprivredi je 2014. bilo zaposleno 21 % radne snage.

Struktura poljoprivrednog gospodarstva u Turskoj slična je nekim novim državama članicama EU-a. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Turskoj je otprilike tri milijuna poljoprivrednih gospodarstava (a u EU-u oko 12 milijuna), a većinom su to obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja zapošljavaju obiteljsku radnu snagu. Gospodarstva su manja od prosjeka EU-a (6 ha, a prosjek EU-a je 13 ha).

Samoopskrbna i djelomično samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva glavno su obilježje turske poljoprivrede Odlikuje ih uglavnom niska produktivnost faktora proizvodnje, a samo se mali dio proizvodnje stavlja na tržište.

Turska je veliki proizvođač u sektoru ratarskih kultura. U 2017. proizvela je 36 milijuna tona žitarica (uključujući rižu). Turska je jedan od glavnih svjetskih proizvođača orašastih plodova, i najveći svjetski izvoznik lješnjaka. Zahvaljujući klimi i niskim troškovima rada Turska nudi vrlo konkurentan omjer cijene i kvalitete.

Turska je konkurentan proizvođač (iz perspektive EU-a i u svjetskim relacijama) i određenih zrnatih mahunarki kao što su slanutak i leća, pamuka te nekih kategorija šećera, duhana i maslinova ulja. Tursko tržište životinja i proizvoda životinjskog podrijetla veoma je zaštićeno, a postoje i ograničenja uvoza. Potrošnja mesa po glavi stanovnika Turske otprilike je jedna petina prosjeka EU-a, a za ovčje meso veća je nego u EU-u. Potrošnja kravljeg mlijeka na polovini je prosjeka EU-a, a jaja se konzumira nešto manje nego u EU-u.

Povezane informacije

Proces pristupanja Turske

Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i Turske

Potencijalne kandidatkinje

Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju status „potencijalnih kandidatkinja”.

Bosna i Hercegovina

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini

Poljoprivreda je jedna od najvažnijih gospodarskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Ta je zemlja 2016. imala 2,2 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta, a ukupna joj je površina 5113 milijuna ha. Od toga je bilo 1,6 milijuna ha obradivog zemljišta, a 600 000 ha pašnjaka.

Bosna i Hercegovina relativno je siromašna poljoprivrednim resursima: veliki su dijelovi zemlje planinski (66 % teritorija smatra se brdovitim ili planinskim), a samo 20 % (otprilike milijun hektara) pogodno je za intenzivnu poljoprivredu. Velika dostupnost travnjaka i planinskih pašnjaka upućuje na potencijalnu prednost u proizvodnji stoke i mliječnih proizvoda. Voćnjaci i vinogradi pokrivaju otprilike 100 000 ha.

Strukturu poljoprivrednog sektora obilježavaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja u velikoj mjeri proizvode za vlastitu potrošnju – procjenjuje se da je više od 50 % poljoprivrednih gospodarstava manje od 3 ha.

Poljoprivrednom proizvodnjom u Bosni i Hercegovini dominira proizvodnja usjeva, a stočarska proizvodnja čini manje od jedne trećine ukupne proizvodnje. Blago povećanje tog udjela posljednjih godina posljedica je povećanja proizvodnje kravljeg mlijeka. Gospodarski gledano, povrćarstvo je najvažniji podsektor poljoprivrede te zemlje, a važni su i proizvodnja svježega kravljeg mlijeka, kukuruza i krumpira.

Odnosi između EU-a i Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina sudjeluje u procesu stabilizacije i pridruživanja te se obvezala na nužne političke, gospodarske i socijalne reforme koje će dovesti do bližeg odnosa s EU-om i mogućeg budućeg pristupanja.

Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) pokrenuti su u studenome 2005. SSP je potpisan 16. lipnja 2008., ali je stupio na snagu u tek u lipnju 2015.

EU je najveći pružatelj financijske pomoći Bosni i Hercegovini: 690 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU-a.

Povezane informacije

Proces pristupanja Bosne i Hercegovine

Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i Bosne i Hercegovine

Kosovo*

*Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Poljoprivreda u Kosovu

Poljoprivredna gospodarstva na Kosovu veoma su malena i uglavnom djelomično samoopskrbna. Obitelj u prosjeku ima oko 3,2 ha zemlje, od čega je u prosjeku 1,6 ha obradivo zemljište, obično rascjepkano na šest do osam parcela, 97 % gospodarstava manje je od 5 ha, a manje od 1 % gospodarstava veće je od 10 ha.

Isto tako, i stada su malena. Većina kućanstava s govedima ima 1 – 3 krave. Osim što je jedan od najvažnijih sektora gospodarstva, poljoprivreda pruža i socijalnu sigurnosnu mrežu velikom broju siromašnih i starijih osoba kojima poljoprivreda osigurava egzistenciju. U ukupnim izdacima kućanstva velik su dio izdaci za hranu.

Povezane informacije

Proces pristupanja Kosova

Trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između EU-a i Kosova