Proizvodnja konoplje u EU-u
Konoplja je kultura koja se uzgaja u cijeloj Europi. Posljednjih se godina područje namijenjeno uzgoju konoplje u Uniji povećalo za čak 75 %, s 19 970 hektara u 2015. na 34 960 hektara u 2019. U istom se razdoblju proizvodnja konoplje povećala s 94 120 tona na 152 820 tona (povećanje od 62,4 %). Najveći proizvođač je Francuska, s više od 70 % udjela u proizvodnji EU-a, a slijede je Nizozemska (10 %) i Austrija (4 %).
Uzgoj konoplje doprinosi ciljevima europskog zelenog plana
Konoplja ima brojne koristi za okoliš.
- Skladištenje ugljika: jedan hektar konoplje sekvestrira 9 do 15 tona CO2, što je slično količini koju sekvestrira mlada šuma, ali za rast konoplje potrebno je samo pet mjeseci.
- Prekidanje ciklusa bolesti: konoplja pomaže u prekidanju ciklusa bolesti kad se upotrebljava u plodoredu. Osim toga, konoplja brzo raste i stvara sjenu pa se ne može razviti korov.
- Sprečavanje erozije tla: gusti listovi konoplje stvaraju prirodni pokrov tla te tako smanjuju gubitak vode i štite od erozije tla. Konoplja prekriva tlo već tri tjedna nakon klijanja.
- Bioraznolikost: ciklus cvatnje obično se odvija između srpnja i rujna, što se podudara s razdobljem u kojem nedostaje peludi iz drugih usjeva. Konoplja proizvodi velike količine peludi. Uz to, pticama pruža sklonište, a životinje se hrane njezinim sjemenkama.
- Uzgoj bez pesticida ili uz njihovu manju upotrebu: konoplja je osjetljiva na mali broj štetnih organizama zbog nedostatka prirodnih grabežljivaca, što znači da se upotreba insekticida, herbicida i fungicida u većini slučajeva može izbjeći.
Povezane informacije
Primjene konoplje
1. Tekstilna industrija (konopljina vlakna)
Konopljina vlakna vrlo su slična lanenim te interes tekstilne industrije za upotrebu konopljinih vlakana raste. U svom akcijskom planu za kružno gospodarstvo Europska komisija smatra da se prelazak na zelenije i održivije gospodarstvo među ostalim temelji na tekstilnom sektoru te potiče dionike da traže nove materijale i gospodarske modele. Komisija će stoga predložiti sveobuhvatnu strategiju EU-a za održive tekstilne proizvode s ciljem stvaranja održivijeg i inovativnijeg modela kružnog gospodarstva.
2. Hrana i hrana za životinje (konopljine sjemenke)
Konopljine sjemenke vrlo su bogate bjelančevinama te sadržavaju znatne količine vlakana, vitamina, omega-3 kiselina i minerala. Zbog toga su oljuštene konopljine sjemenke namijenjene ljudskoj prehrani, a neoljuštene životinjskoj.
3. Građevinarstvo (konopljina vlakna)
U građevinarstvu se upotrebljavaju tri glavna proizvoda na bazi konoplje: konopljin beton (LHC), konopljina vuna i izolacijske ploče vlaknatice od konoplje. Građevinski sektor odgovoran je za 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova, a 75 % te energije se izgubi. Zato je počela potraga za građevinskim materijalima i postupcima koji ugljik sekvestriraju ili ga barem ne ispuštaju. Konopljin beton sekvestrira ugljik jer je količina ugljika pohranjena u materijalu veća od emisija nastalih tijekom njegove proizvodnje te skladišti ugljik i tijekom životnog vijeka zgrade. Da bi se ostvario cilj ugljične neutralnosti do 2050., utvrđen u europskom zelenom planu, treba poboljšati energetsku učinkovitost u građevinskom sektoru. Konoplja može imati važnu ulogu u postizanju tog cilja.
4. Proizvodnja papira (konopljina vlakna)
Upotreba konopljinih vlakana za izradu papira ima brojne prednosti: dozrijevanje stabljika konoplje traje najviše pet mjeseci, za proizvodnju papira nisu nužne toksične kemikalije za izbjeljivanje, a konopljin se papir može reciklirati sedam do osam puta.
5. Ostale primjene
Proizvodi od konoplje upotrebljavaju se u različite svrhe. Negativni učinci plastike na okoliš potaknuli su proizvođače da traže alternative, a konoplja je dobra opcija jer je laka i trajna. Proizvodi od konoplje upotrebljavaju se kao zamjena za plastiku u raznim sektorima, primjerice automobilskom, željezničkom i zrakoplovnom te u istraživanju svemira.
Konoplja se upotrebljava i u kozmetici (ulja, losioni, šamponi itd.) te proizvodnji energije (biogoriva). Postoji i interes za proizvodnju i stavljanje na tržište ekstrakata konoplje, prije svega kanabidiola (CBD), zbog moguće primjene u kozmetici, zdravstvenim proizvodima i hrani. Međutim, te moguće primjene podliježu ograničenjima EU-a. U studenome 2020. Sud Europske unije utvrdio je da pravo EU-a dopušta stavljanje na tržište zakonito proizvedenog CBD-a.
Definicija i odredbe
Konoplja (Cannabis sativa) vrsta je iz porodice Cannabaceae u kojoj je razina tetrahidrokanabinola (THC) vrlo niska, u skladu s odredbama zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Konoplja se uzgaja prvenstveno za industrijske svrhe, a u katalogu EU-a registrirano je 75 različitih sorata konoplje. Zbog vrlo niske razine THC-a konoplja koja je u skladu s odredbama ZPP-a ne koristi se za proizvodnju opojnih droga.
U skladu s člankom 189. Uredbe (EU) 1308/2013, sav uvoz konoplje trenutačno podliježe zahtjevu za uvoznu dozvolu. Osim toga:
- sirova prava konoplja razvrstana u oznaku KN 5302 10 mora imati udio THC-a do 0,3 %,
- sjeme konoplje za sjetvu mora biti popraćeno dokazom da udio THC-a u predmetnoj sorti nije veći od 0,3 %,
- sjeme konoplje koje se ne upotrebljava za sjetvu smije se uvoziti samo uz odobrenje država članica EU-a, a ovlašteni uvoznici moraju dostaviti dokaz da je sjeme stavljeno u stanje koje isključuje upotrebu za sjetvu,
- države članice EU-a mogu primjenjivati i restriktivnija pravila u skladu s ugovorima EU-a i međunarodnim obvezama.
Potpora u okviru ZPP-a
Poljoprivrednici koji uzgajaju konoplju ispunjavaju uvjete za izravna plaćanja po površini u okviru ZPP-a. Poljoprivrednici moraju ispunjavati standardne uvjete prihvatljivosti za izravna plaćanja te dodatne posebne uvjete koji se odnose na konoplju, kojima se jamči da nezakoniti usjevi ne primaju potporu u okviru ZPP-a.
- Sorta konoplje koja se uzgaja mora imati udio THC-a manji od 0,3 %.
- Poljoprivrednici moraju upotrebljavati certificirano sjeme sorata navedenih u zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta EU-a. U katalogu je registrirano 75 različitih sorata konoplje.
Države članice EU-a pod određenim uvjetima mogu dodijeliti dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu poljoprivrednicima koji uzgajaju konoplju. Dobrovoljna proizvodno vezana potpora za konoplju trenutačno se dodjeljuje u Francuskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Poljoprivrednici koji uzgajaju konoplju mogu ostvariti korist i od potpore koja se provodi u okviru dostupnih mjera ruralnog razvoja iz drugog stupa ZPP-a. Relevantne vrste potpore osmišljene su radi lakšeg ulaganja, izgradnje znanja, osnivanja poduzeća, inovacija, organizacije lanca opskrbe, ekološke poljoprivrede, zaštite okoliša i djelovanja u području klime.
Odbori i stručne skupine
Odbor za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta redovito se sastaje kako bi raspravljao o temama kao što su razvoj cijena na tržištu te proizvodnja i trgovina u Uniji i zemljama izvan Unije. Osim toga, odbor pomaže Komisiji pri donošenju provedbenih akata.
Komisija u okviru skupine za građanski dijalog o ratarskim usjevima, koja obuhvaća sektore pamuka, lana i konoplje, održava redoviti dijalog s dionicima o svim pitanjima povezanima s biljem za proizvodnju vlakana, uključujući konoplju.
Pravna osnova
Uredba (EU) 2021/2115 o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice EU-a u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a).
Uredba (EU) 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda
Delegirana uredba Komisije (EU) 639/2014 kojom se utvrđuju zahtjevi za uporabu certificiranog sjemena sorata navedenih u „Zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta”
Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1237 i Provedbena uredba EU-a 2016/1239 o utvrđivanju pravila za uvozne dozvole za konoplju.
Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1239 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sustava uvoznih i izvoznih dozvola
Uredba Komisije (EU) 2022/1393 kojom se utvrđuju najveće dopuštene količine delta-9-tetrahidrokanabinola (Δ9-THC) u sjemenkama konoplje i od njih dobivenim proizvodima
Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1173 o integriranom administrativnom i kontrolnom sustavu u zajedničkoj poljoprivrednoj politici
Direktiva Vijeća 2002/53/EZ o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta
Direktiva Vijeća 2002/57/EZ o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja
Odluka Vijeća 2003/17/EZ o jednakovrijednosti pregleda usjeva na terenu koji se provode u trećim zemljama na sjemenskim usjevima i o jednakovrijednosti sjemena proizvedenog u trećim zemljama