Konoplja

Proizvodnja konoplje u EU-u

Konoplja je kultura koja se uzgaja u cijeloj Europi. Posljednjih se godina područje namijenjeno uzgoju konoplje u Uniji povećalo za čak 60 %, s 20 540 hektara u 2015. na 33 020 hektara u 2022. U istom se razdoblju proizvodnja konoplje povećala s 97 130 tona na 179 020 tona (povećanje od 84,3 %). Najveći proizvođač je Francuska, s više od 60 % udjela u proizvodnji EU-a, a slijede je Njemačka (17 %) i Nizozemska (5 %).

Uzgoj konoplje doprinosi ciljevima europskog zelenog plana

Konoplja ima brojne koristi za okoliš:

• skladištenje ugljika: jedan hektar konoplje sekvestrira 9 do 15 tona CO2, što je slično količini koju sekvestrira mlada šuma, ali za rast konoplje potrebno je samo pet mjeseci
• prekidanje ciklusa bolesti: konoplja pomaže u prekidanju ciklusa bolesti kad se upotrebljava u plodoredu; osim toga, konoplja brzo raste i stvara sjenu pa se ne može razviti korov
• sprečavanje erozije tla: gusti listovi konoplje stvaraju prirodni pokrov tla te tako smanjuju gubitak vode i štite od erozije tla; konoplja prekriva tlo već tri tjedna nakon klijanja
• bioraznolikost: ciklus cvatnje obično se odvija između srpnja i rujna, što se podudara s razdobljem u kojem nedostaje peludi iz drugih usjeva; konoplja proizvodi velike količine peludi; uz to, pticama pruža sklonište, a životinje se hrane njezinim sjemenkama
• uzgoj bez pesticida ili uz njihovu manju upotrebu: konoplja je osjetljiva na mali broj štetnih organizama zbog nedostatka prirodnih grabežljivaca, što znači da se upotreba insekticida, herbicida i fungicida u većini slučajeva može izbjeći.

Povezane informacije

Europski zeleni plan

Primjene konoplje

1. Tekstilna industrija (konopljina vlakna)

Konopljina vlakna vrlo su slična lanenim te interes tekstilne industrije za upotrebu konopljinih vlakana raste. U svom akcijskom planu za kružno gospodarstvo Europska komisija smatra da se prelazak na zelenije i održivije gospodarstvo među ostalim temelji na tekstilnom sektoru te potiče dionike da traže nove materijale i gospodarske modele. EU je stoga donio strategiju za održive i kružne tekstilne proizvode s ciljem stvaranja održivijeg i inovativnijeg modela kružnog gospodarstva.

2. Hrana i hrana za životinje (konopljine sjemenke)

Konopljine sjemenke vrlo su bogate bjelančevinama te sadržavaju znatne količine vlakana, vitamina, omega-3 kiselina i minerala. Zbog toga su oljuštene konopljine sjemenke namijenjene ljudskoj prehrani, a neoljuštene životinjskoj.

3. Građevinarstvo (konopljina vlakna)

U građevinarstvu se upotrebljavaju tri glavna proizvoda na bazi konoplje: konopljin beton, konopljina vuna i izolacijske ploče vlaknatice od konoplje. Građevinski sektor odgovoran je za 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova, a 75 % te energije se izgubi. Zato je počela potraga za građevinskim materijalima i postupcima koji ugljik sekvestriraju ili ga barem ne ispuštaju. Konopljin beton sekvestrira ugljik jer je količina ugljika pohranjena u materijalu veća od emisija nastalih tijekom njegove proizvodnje te skladišti ugljik i tijekom životnog vijeka zgrade. Da bi se ostvario cilj ugljične neutralnosti do 2050., utvrđen u europskom zelenom planu, treba poboljšati energetsku učinkovitost u građevinskom sektoru. Konoplja može imati važnu ulogu u postizanju tog cilja.

4. Proizvodnja papira (konopljina vlakna)

Upotreba konopljinih vlakana za izradu papira ima brojne prednosti: dozrijevanje stabljika konoplje traje najviše pet mjeseci, za proizvodnju papira nisu nužne toksične kemikalije za izbjeljivanje, a konopljin se papir može reciklirati sedam do osam puta.

5. Ostale primjene

Proizvodi od konoplje upotrebljavaju se u različite svrhe. Negativni učinci plastike na okoliš potaknuli su proizvođače da traže alternative, a konoplja je dobra opcija jer je laka i trajna. Proizvodi od konoplje upotrebljavaju se kao zamjena za plastiku u raznim sektorima, primjerice automobilskom, željezničkom i zrakoplovnom te u istraživanju svemira.

Konoplja se upotrebljava i u kozmetici (ulja, losioni, šamponi itd.) te proizvodnji energije (biogoriva). Postoji i interes za proizvodnju i stavljanje na tržište ekstrakata konoplje, prije svega kanabidiola (CBD), zbog moguće primjene u kozmetici, zdravstvenim proizvodima i hrani. Međutim, te moguće primjene podliježu ograničenjima EU-a. U studenome 2020. Sud Europske unije utvrdio je da pravo EU-a dopušta stavljanje na tržište zakonito proizvedenog CBD-a.

Definicija i odredbe

Konoplja (Cannabis sativa) je vrsta iz porodice Cannabaceae, u kojoj je razina tetrahidrokanabinola (THC) vrlo niska, u skladu s odredbama zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Konoplja se uzgaja prvenstveno u industrijske svrhe. Zbog vrlo niske razine THC-a konoplja koja je u skladu s odredbama ZPP-a ne koristi se za proizvodnju opojnih droga.

U skladu s člankom 189. Uredbe (EU) 1308/2013, sav uvoz konoplje podliježe zahtjevu za uvoznu dozvolu. Osim toga:

• sirova prava konoplja razvrstana u oznaku KN 5302 10 mora imati udio THC-a do 0,3 %
• sjeme konoplje za sjetvu mora biti popraćeno dokazom da udio THC-a u predmetnoj sorti nije veći od 0,3 %
• sjeme konoplje koje se ne upotrebljava za sjetvu smije se uvoziti samo uz odobrenje država članica EU-a, a ovlašteni uvoznici moraju dostaviti dokaz da je sjeme stavljeno u stanje koje isključuje upotrebu za sjetvu
• države članice EU-a mogu primjenjivati i restriktivnija pravila u skladu s ugovorima EU-a i međunarodnim obvezama.

Potpora u okviru ZPP-a

Poljoprivrednici koji uzgajaju konoplju ispunjavaju uvjete za izravna plaćanja po površini u okviru ZPP-a. Poljoprivrednici moraju ispunjavati standardne uvjete prihvatljivosti za izravna plaćanja te dodatne posebne uvjete koji se odnose na konoplju, kojima se jamči da nezakoniti usjevi ne primaju potporu u okviru ZPP-a:

• sorta konoplje koja se uzgaja mora imati udio THC-a manji od 0,3 %
• poljoprivrednici moraju upotrebljavati certificirano sjeme sorata navedenih u zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta EU-a; u tom je katalogu trenutačno (stanje 2024.) registrirano 116 sorti konoplje.

Kao dio svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice mogu pod određenim uvjetima poljoprivrednicima koji uzgajaju konoplju dodijeliti proizvodno vezanu potporu dohotku. Takva se potpora za konoplju trenutačno dodjeljuje u Francuskoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Poljoprivrednici koji uzgajaju konoplju dodatne prihode mogu ostvariti i u okviru nekih ekoshema koje su države članice EU-a uključile u svoje strateške planove.

Koristi mogu imati i od potpore koja se provodi u okviru mjera ruralnog razvoja. Relevantne vrste potpore osmišljene su radi lakšeg ulaganja, izgradnje znanja, osnivanja poduzeća, inovacija, organizacije lanca opskrbe, ekološke poljoprivrede, zaštite okoliša i djelovanja u području klime.

Za konoplju je dostupna i potpora putem sektorske intervencije. Tu mogućnost dosad nijedna država članica EU-a nije odlučila uključiti u svoje strateške planove.

Odbori i stručne skupine

Odbor za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta redovito se sastaje kako bi raspravljao o temama kao što su razvoj cijena na tržištu te proizvodnja i trgovina u Uniji i izvan nje. Uz to, odbor pomaže Komisiji pri donošenju provedbenih akata.

Komisija u okviru skupine za građanski dijalog o poljoprivrednim tržištima održava redovit dijalog s dionicima o svim pitanjima povezanima s biljem za proizvodnju vlakana, uključujući konoplju.

Pravna osnova

Uredba (EU) 2021/2115 o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice EU-a u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a).

Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/126, kojom se utvrđuju dodatna pravila o prihvatljivosti zemljišta za uzgoj konoplje za izravna plaćanja te o kontrolama THC-a na polju i o konoplji kao postrnom usjevu.

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1173 o integriranom administrativnom i kontrolnom sustavu u zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Uredba (EU) 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1237 i Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1239 o utvrđivanju pravila za uvozne dozvole za konoplju.

Direktiva Vijeća 2002/53/EZ o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta.

Direktiva Vijeća 2002/57/EZ o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja.

Odluka Vijeća 2003/17/EZ o jednakovrijednosti pregleda usjeva na terenu koji se provode u trećim zemljama na sjemenskim usjevima i o jednakovrijednosti sjemena proizvedenog u trećim zemljama.

Uredba Komisije (EU) 2023/915, kojom se utvrđuju najveće dopuštene količine delta-9-tetrahidrokanabinola (Δ9-THC) u sjemenkama konoplje i od njih dobivenim proizvodima.