Skip to main content
Logotip Europske komisije
Agriculture and rural development

G7

S ostalim članicama skupine G7 Europska unija sudjeluje u aktivnostima i raspravi o poljoprivrednim temama.

Uloga skupine G7

Skupina G7, izvorno skupina G8, koja se prvi put okupila 1973., osnovana je 1975. kao neformalni forum šefova i ministara vlada vodećih svjetskih industrijskih zemalja. Godišnji sastanci na vrhu skupine G7 tijekom godina prerasli su u platformu na kojoj se određuje smjer multilateralnog diskursa i oblikuje politički odgovor na globalne izazove. Riječ je o dopuni uloge skupine G20, koja se općenito smatra okvirom za aktualnu globalnu gospodarsku koordinaciju.

Predstavnici tadašnje Europske zajednice prvi su put sudjelovali na sastanku na vrhu u Londonu 1977. Ta se uloga s vremenom proširila, EU se postupno uključio u sve političke rasprave na dnevnome redu sastanka na vrhu, a od sastanka na vrhu u Ottawi (1981.) sudjeluje na svim radnim sastancima.

Europska unija jedinstvena je nadnacionalna organizacija, a ne suverena država, stoga se skupina zove G7. EU se „ne broji” i ne predsjeda skupinom G7.

Na sastanku na vrhu okupljaju se čelnici iz Europske unije i sljedećih zemalja:

  • Kanada
  • Francuska
  • Njemačka
  • Italija
  • Japan
  • Ujedinjena Kraljevina
  • Sjedinjene Američke Države.

Skupina G7 može utvrditi globalni program jer odluke velikih gospodarskih sila imaju stvaran učinak. Politički smjer koji za neko političko pitanje utvrde ti čelnici utjecat će i na mnoge druge međunarodne organizacije i institucije.

Stoga odluke skupine G7, iako nisu pravno obvezujuće, imaju snažan politički utjecaj.

Naglasak na globalnoj sigurnosti opskrbe hranom 

Sistemski šokovi zbog pandemije bolesti COVID-19 i ruske agresije na Ukrajinu povećali su izazove s kojima se suočava globalni poljoprivredno-prehrambeni sustav. Oni povećavaju dugoročne pritiske na svjetsku sigurnost opskrbe hranom, koji su prije svega posljedica klimatskih promjena i povezanih nepovoljnih vremenskih uvjeta, degradacije prirodnih resursa, kao što su zemlja, voda i bioraznolikost, te neodrživog rasta stanovništva i potražnje za hranom, posebno u osjetljivim regijama.

Multilateralni forumi, kao što je skupina G7, prepoznali su ozbiljnost tih izazova i ponovno uvrstili sigurnost opskrbe hranom među najvažnija međunarodna pitanja. Ministri poljoprivrede skupine G7 nakon pola desetljeća ponovno su sazvali radnu skupinu u okviru njemačkog predsjedanja 2022., koja je u ožujku i svibnju održala ministarske sastanke na tu temu.

EU snažno podupire vraćanje poljoprivrede među trajne prioritete skupine G7 kao ključnog foruma za koordinaciju djelovanja politike naprednih gospodarstava radi odgovora na hitne situacije, ali i za ostvarivanje dugoročnih ciljeva održive preobrazbe poljoprivrede.

Trenutačni prioriteti skupine G7 u području poljoprivrede

Radni prioriteti u području poljoprivrede skupine G7 u okviru njemačkog predsjedanja 2022. bili su:

  • globalna sigurnost opskrbe hranom
  • jačanje održivih lanaca opskrbe u poljoprivredi, bez krčenja šuma
  • mogućnosti sekvestracije ugljika u poljoprivredi
  • kontinuirano smanjenje upotrebe pesticida
  • zaštita klime
  • zaštita bioraznolikosti.

Poljoprivreda do 2016.

Zbog rasta cijena hrane u razdoblju od 2007. do 2008. poljoprivreda i sigurnost opskrbe hranom ušli su među najvažnije svjetske političke teme. Zbog te krize ministri poljoprivrede tadašnje skupine G8 (prije nego što je 2014. suspendirano članstvo Rusije) sastali su se 2009. u Italiji da bi pronašli način kako poboljšati poljoprivrednu suradnju sa zemljama u razvoju, posebno u Africi.

Na sljedećem sastanku na vrhu u Kanadi u 2010. svjetski čelnici iz zemalja G8 izdvojili su 22 milijardi USD za Inicijativu iz Aquile za sigurnost opskrbe hranom (AFSI), kojom se u tri godine pomagalo ugroženim zemljama da povećaju proizvodnju hrane. Europska unija preuzela je najveću obvezu u iznosu od 3,8 milijardi USD i tu je obvezu ispunila.

Odonda poljoprivreda i sigurnost opskrbe hranom imaju važnu ulogu na sastancima na vrhu, primjerice u Japanu 2016. ministri poljoprivrede iz zemalja skupine G7 istaknuli su među svojim ključnim prioritetima:

  • osnaživanje poljoprivrednika – motiviranih, kvalificiranih i poduzetnih – jačanjem kapaciteta i vještina promicanjem prijenosa znanja pod dobrovoljnim i međusobno prihvatljivim uvjetima; primjenom tog prenesenog znanja na terenu i u strukovnom osposobljavanju; te olakšavanjem pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, preciznoj poljoprivredi i inovacijama u poljoprivredi;
  • širenje mogućnosti za žene i mlade u poljoprivrednom sektoru poticanjem sudjelovanja žena i mladih u vlasništvu nad poljoprivrednim gospodarstvima, upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom, marketingu i drugim poljoprivrednim i poljoprivredno-prehrambenim aktivnostima, kao i poboljšanjem jednakog pristupa zemljištu i drugoj imovini radi poboljšanja prihoda i sredstava za život;
  • širenje sudjelovanja poljoprivrednika u prehrambenim vrijednosnim lancima.

Iako od 2017. do 2021. nije organizirana nijedna radna skupina posvećena isključivo poljoprivredi, u godišnjim izjavama čelnika G7 bila su istaknuta i aktualna pitanja iz poljoprivrednog sektora i svjetske trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, među ostalim učinci klimatskih promjena na poljoprivredu i doprinos poljoprivredno-prehrambenog sektora održivom gospodarskom razvoju.

Ključni datumi

Zadnjih nekoliko predsjedatelja i budući predsjedatelji skupine G7:

  • Sjedinjene Američke Države 2020.
  • Ujedinjena Kraljevina 2021.
  • Njemačka 2022.
  • Japan 2023.
  • Italija 2024.