Rashodi ZPP-a u ukupnim rashodima EU-a
Ovaj grafikon prikazuje razvoj rashoda zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) tijekom godina kao udjela u proračunu EU-a. Taj se udio smanjio u posljednjih 40 godina, sa 73,2 % 1980. na oko 24,6 % u 2023. To se smanjenje nastavilo i nakon proširenja EU-a.
Silazni trend udjela ZPP-a u potrošnji EU-a uglavnom je posljedica reformi ZPP-a i sve većeg udjela drugih politika EU-a u rashodima EU-a. Veliko smanjenje od 2021. povezano je s dodatnim ukupnim rashodima EU-a za sredstva instrumenta Next Generation EU.
Studeni 2024. – Izvori: Rashodi ZPP-a: Europska komisija, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (Financijsko izvješće). Rashodi EU-a: Europska komisija, Glavna uprava za proračun.
Rashodi ZPP-a i tijek reforme ZPP-a
Ovaj grafikon prikazuje kretanje rashoda ZPP-a i promjenu politike.
- Tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća rashodi ZPP-a uglavnom su se odnosili na potporu cijenama putem tržišnih mehanizama (javna nabava, koja se naziva i intervencija, i izvozne subvencije), koja je do kraja desetljeća porasla zbog poljoprivrednih viškova.
- U okviru reforme ZPP-a iz 1992. potpora tržišnoj cijeni smanjena je i zamijenjena potporom za proizvođače u obliku izravnih plaćanja. Povećali su se i rashodi za mjere ruralnog razvoja.
- Proces reformi nastavljen je u okviru Agende 2000. Politika ruralnog razvoja uvedena je kao drugi stup.
- Reformom iz 2003. većina izravnih plaćanja odvojena je od aktualne proizvodnje jer su se temeljila na dotadašnjim prihodima poljoprivrednika. Rashodi za ruralni razvoj nastavili su rasti.
- U okviru provjere stanja 2008. nastavilo se s reformom ZPP-a te se dodatno smanjila potpora tržištu.
- Reformama iz 2013. i 2023. zadržana je usmjerenost na tržište te je ojačana veza proizvodno nevezane izravne potpore s ekološkim i klimatskim mjerama.
- Unatoč proširenjima EU-a udio ukupnih rashoda ZPP-a u bruto domaćem proizvodu (BDP) zapravo se smanjio s 0,54 % 1990-ih na 0,36 % u 2023. Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a doveo je 2021. do relativnog povećanja udjela na 0,38 % BDP-a EU-a.
Studeni 2024. – Izvori: Rashodi ZPP-a: Europska komisija, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (Financijsko izvješće). Proračun za 2024.: Glavna uprava za proračun. BDP: Eurostat. Godišnji rashodi u tekućim cijenama.
*2024.: proračunski iznosi
Rashodi ZPP-a i tijek reforme ZPP-a nakon 2013.
Ovaj grafikon prikazuje kretanje rashoda ZPP-a od 1980.
- Od 2015. izravna plaćanja uključuju i obvezne i dobrovoljne programe, ovisno o odlukama država članica EU-a.
- Osjenčana područja na grafikonu pokazuju usmjerenost na okolišnu održivost. Ona označavaju zelena plaćanja (2015. – 2023.) i ekosheme (2024.), kao i udio omotnice za ruralni razvoj namijenjen mjerama u području okoliša i klime.
- Rashodi za ostale tržišne potpore u posljednjih nekoliko godina uglavnom uključuju rashode za nacionalne programe za vino, organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, program distribucije voća, povrća i mlijeka u školama, promidžbu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pčelarstvo.
Studeni 2024. – 1980. – 2023.: stvarni izdaci
Izvori: Rashodi ZPP-a za protekle godine: Europska komisija, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (Financijsko izvješće). Proračun za 2024.: Glavna uprava za proračun. BDP: Eurostat i Global Insight
Udio izravnih plaćanja i ukupnih subvencija u poljoprivrednom faktorskom dohotku (prosjek 2018. – 2022.)
Poljoprivredni faktorski dohodak je dohodak ostvaren od poljoprivrede koji se koristi za plaćanje:
- unajmljenih/iznajmljenih proizvodnih čimbenika (kapital, plaće i zakup zemljišta) i
- vlastitih proizvodnih čimbenika (vlastita radna snaga, kapital i zemljište).
Taj koncept dohotka primjeren je za evaluaciju učinka promjena razine javne potpore (tj. izravnih plaćanja) na sposobnost poljoprivrednika da povrate kapital, isplate plaće i najamnine te nagrade vlastite proizvodne čimbenike. Taj pokazatelj dohotka omogućuje usporedbu jer se udio vlastitih i vanjskih proizvodnih čimbenika često znatno razlikuje među državama članicama EU-a.
Može se ustvrditi sljedeće:
- Mnogi proizvođači iz EU-a uvelike ovise o javnoj potpori (na primjer: izravna plaćanja, fondovi za ruralni razvoj). Prosječni udio izravnih plaćanja u EU-u u poljoprivrednom faktorskom dohotku u razdoblju 2018. – 2022. iznosio je 23 %. Međutim, među državama članicama EU-a postoje velike razlike, od 20 % ili manje u Cipru, Italiji, Malti, Nizozemskoj i Španjolskoj do više od 40 % u Estoniji, Latviji, Litvi i Slovačkoj. Uzimajući u obzir sve subvencije, udio ukupne potpore EU-a u dohotku od poljoprivrede u EU-u u prosjeku je dosegnuo 33 %.
- Te velike razlike u udjelu javne potpore u dohotku od poljoprivrede odražavaju trenutačnu raspodjelu potpore među državama članicama EU-a (uglavnom na temelju razlika u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u svakoj od njih). Odražavaju i specijalizaciju država članica EU-a u različitim sektorima i razlike u konkurentnosti poljoprivrede u EU-u.
Studeni 2024. – Izvori: Rashodi ZPP-a: Europska komisija, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (Financijsko izvješće), uključujući plaćanja u okviru instrumenta Next Generation EU za razdoblje 2021. – 2022.
Korisne poveznice
Prikaz glavnih podataka o gospodarstvu i poljoprivredi za svaku državu članicu EU-a.
Factsheets on EU countries agri-food trade with the world, individual countries and selected regions.
