Uloga skupine G-20

Nakon financijske krize 2008. svjetski čelnici nastojali su pronaći multilateralna rješenja te su održali prvi sastanak na vrhu skupine G-20 u Washingtonu (SAD). Članice skupine G-20 čine oko 90 % svjetskog BDP-a, 80 % svjetske trgovine i dvije trećine svjetskog stanovništva, približno 60 % cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta i otprilike 80 % svjetske trgovine poljoprivrednim proizvodima.

Članice skupine G-20 donijele su zajedničku odluku da će poticati rast svojih gospodarstava i da neće primjenjivati protekcionističke mjere te su tako ubrzale izlazak iz recesije koja je započela 2008. To je pokazalo da „ključni akteri” moraju surađivati ako se žele nositi s izazovima svijeta koji se brzo mijenja te osigurati stabilnost i kontinuitet u gospodarskim i financijskim sustavima koji su okosnica globalne sigurnosti i blagostanja.

Članice skupine G-20:

• Argentina
• Australija
• Brazil
• Kanada
• Kina
• Francuska
• Njemačka
• Italija
• Indija
• Indonezija
• Japan
• Meksiko
• Republika Koreja
• Rusija
• Saudijska Arabija
• Južna Afrika
• Turska
• Ujedinjena Kraljevina
• Sjedinjene Američke Države
• Europska unija.

EU u G-20

Europska unija punopravna je članica skupine G-20, uz tri države članice: Francusku, Njemačku i Italiju, dok Španjolska sudjeluje na sastancima kao stalan gost.

EU na sastancima na vrhu predstavljaju predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća.

S obzirom na to da u EU-u živi otprilike 6 % svjetskog stanovništva, samo Kina i Indija predstavljaju brojniju populaciju. EU je i druga najveća gospodarska sila s 18,5 % ukupnog svjetskog bruto domaćeg proizvoda, iza Sjedinjenih Američkih Država s 24 %.

Naglasak na poljoprivredi

Ministri poljoprivrede skupine G-20 sastaju se prije svakog godišnjeg sastanka na vrhu i u svojoj izjavi ističu najvažnije teme o kojima će se potom raspravljati na sastanku čelnika. Među zajedničkim temama o kojima se naviše razgovaralo u proteklom desetljeću su uloga inovacija (prvenstveno informacijske i komunikacijske tehnologije) u poljoprivredi, očuvanje zdravog tla i održivo upravljanje vodama te učinkovito funkcioniranje poljoprivredne trgovine i ulaganja.

Posljednjih godina, osobito od izbijanja pandemije bolesti COVID-19, u prvi plan došla su sljedeća područja politike:

• održiva transformacija prehrambenih sustava
• regionalna i globalna sigurnost opskrbe hranom otporna na privremene šokove i dugoročne izazove u budućnosti, uključujući klimatske promjene
• borba protiv gubitka i rasipanja hrane
• digitalne inovacije u poljoprivredi i bolje iskorištavanje kvalitetnih podataka za potporu donošenju politika, npr. informacijski sustav poljoprivrednog tržišta skupine G-20 (AMIS)
• podupiranje UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i pristupa „Jedno zdravlje” kako bi se spriječila eskalacija zdravstvenih prijetnji, npr. antimikrobne otpornosti
• održiva trgovina, odgovorna ulaganja i transparentnost na poljoprivredno-prehrambenim tržištima.

Ključni datumi

Nedavni i budući domaćini sastanka na vrhu:

• Saudijska Arabija 2020.
• Italija 2021.
• Indonezija 2022.
• Indija 2023.
• Brazil 2024.