Uloga skupine G-20
Nakon financijske krize 2008. svjetski čelnici nastojali su pronaći multilateralna rješenja te su održali prvi sastanak na vrhu skupine G-20 u Washingtonu (SAD). Članice skupine G-20 čine oko 90 % svjetskog BDP-a, 80 % svjetske trgovine i dvije trećine svjetskog stanovništva, približno 60 % cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta i otprilike 80 % svjetske trgovine poljoprivrednim proizvodima.
Članice skupine G-20 donijele su zajedničku odluku da će poticati rast svojih gospodarstava i da neće primjenjivati protekcionističke mjere te su tako ubrzale izlazak iz recesije koja je započela 2008. To je pokazalo da „ključni akteri” moraju surađivati ako se žele nositi s izazovima svijeta koji se brzo mijenja te osigurati stabilnost i kontinuitet u gospodarskim i financijskim sustavima koji su okosnica globalne sigurnosti i blagostanja.
Članice skupine G-20:
- Argentina
- Australija
- Brazil
- Kanada
- Kina
- Francuska
- Njemačka
- Italija
- Indija
- Indonezija
- Japan
- Meksiko
- Republika Koreja
- Rusija
- Saudijska Arabija
- Južna Afrika
- Turska
- Ujedinjena Kraljevina
- Sjedinjene Američke Države
- Europska unija.
EU u G-20
Europska unija punopravna je članica skupine G-20, uz tri države članice: Francusku, Njemačku i Italiju, dok Španjolska sudjeluje na sastancima kao stalan gost.
EU na sastancima na vrhu predstavljaju predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća.
S obzirom na to da u EU-u živi otprilike 6 % svjetskog stanovništva, samo Kina i Indija predstavljaju brojniju populaciju. EU je i druga najveća gospodarska sila s 18,5 % ukupnog svjetskog bruto domaćeg proizvoda, iza Sjedinjenih Američkih Država s 24 %.
Naglasak na poljoprivredi
Ministri poljoprivrede skupine G-20 sastaju se prije svakog godišnjeg sastanka na vrhu i u svojoj izjavi ističu najvažnije teme o kojima će se potom raspravljati na sastanku čelnika. Među zajedničkim temama o kojima se naviše razgovaralo u proteklom desetljeću su uloga inovacija (prvenstveno informacijske i komunikacijske tehnologije) u poljoprivredi, očuvanje zdravog tla i održivo upravljanje vodama te učinkovito funkcioniranje poljoprivredne trgovine i ulaganja.
Posljednjih godina, osobito od izbijanja pandemije bolesti COVID-19, u prvi plan došla su sljedeća područja politike:
- održiva transformacija prehrambenih sustava
- regionalna i globalna sigurnost opskrbe hranom otporna na privremene šokove i dugoročne izazove u budućnosti, uključujući klimatske promjene
- borba protiv gubitka i rasipanja hrane
- digitalne inovacije u poljoprivredi i bolje iskorištavanje kvalitetnih podataka za potporu donošenju politika, npr. informacijski sustav poljoprivrednog tržišta skupine G-20 (AMIS)
- podupiranje UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i pristupa „Jedno zdravlje” kako bi se spriječila eskalacija zdravstvenih prijetnji, npr. antimikrobne otpornosti
- održiva trgovina, odgovorna ulaganja i transparentnost na poljoprivredno-prehrambenim tržištima.
Ključni datumi
Nedavni i budući domaćini sastanka na vrhu:
- Saudijska Arabija 2020.
- Italija 2021.
- Indonezija 2022.
- Indija 2023.
- Brazil 2024.
Povezane poveznice
The European Commission coordinates the response to crises affecting or threatening to affect food supply and food security in the EU and around the world.
Europska komisija zalaže se za održivost u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima u cijeloj Uniji. Europska komisija zalaže se za održivost.
Smanjenjem upotrebe pesticida i gnojiva te poticanjem ekološke poljoprivrede ZPP pridonosi smanjenju utjecaja proizvodnje hrane na okoliš.
The common agricultural policy aims to protect and enhance agricultural biodiversity in the EU.
Klimatske promjene velik su izazov za poljoprivredu u EU-u. ZPP pomaže poljoprivrednicima da se suoče s tim izazovom i pruža im rješenja.
Svojom ključnom ulogom u razvoju EU-a istraživanje i inovacije trebaju omogućiti da EU svlada izazove s kojima se suočava i istodobno nastavi ostvarivati svoje ciljeve politike.
