Vino

Pregled

Europska unija vodeći je svjetski proizvođač vina. Od 2020. do 2025. prosječna godišnja proizvodnja iznosila je 157 milijuna hektolitara. U 2023. činila je 44 % svjetskih vinogradarskih područja, više od 60 % proizvodnje i 48 % potrošnje. Vino je treći najveći poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a u smislu izvoza sa 7,3 % poljoprivredno-prehrambene vrijednosti izvezene 2024. (Praćenje trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u EU-u, veljača 2025.). Ukupna izvezena vrijednost vina iz EU-a čini dvije trećine svjetske trgovine vinom.

Sektor vina ima ključnu ulogu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru EU-a jer podupire ruralna područja, kako u socijalnom tako i u gospodarskom smislu. Pomaže u borbi protiv depopulacije ruralnih područja stvaranjem stabilnih radnih mjesta i održavanjem lokalnih gospodarstava te doprinosi očuvanju europske kulturne baštine i krajobraza.

Od prve zajedničke organizacije tržišta (ZOT) 1962. tržište vina znatno se razvilo. Politički okvir također se razvio kako bi se pružila potpora novim kretanjima, zahtjevima i izazovima. Najnovijom reformom u području vina donesenom 2008., revidiranom i uključenom u jedinstveni ZOT iz 2013., predviđena su sljedeća tri cilja koja su uglavnom ispunjena:

• povećanje konkurentnosti proizvođača vina iz EU-a – jačanje vodstva i ugleda europskih vina te ponovno stjecanje tržišnog udjela u EU-u i izvan njega;
• jednostavnija, jasnija i učinkovitija pravila upravljanja tržištem kako bi se postigla bolja ravnoteža između ponude i potražnje;
• očuvanjem najboljih tradicija europskog vinogradarstva i jačanjem njegove društvene i ekološke uloge u ruralnim područjima.

Osim općih ciljeva usklađivanja, racionalizacije i pojednostavnjenja zakonodavstva, u nekoliko zakonodavnih akata predviđena su pravila kojima se pomaže u funkcioniranju tržišta vina iz EU-a.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/273 uspostavljen je sustav za uredan rast vinograda u EU-u putem programa odobravanja sadnje vinove loze u razdoblju od 2016. do 2030., čime se konkurentnim proizvođačima omogućuje da povećaju proizvodnju unutar određenih granica. Uredbom (EU) 2021/2117 primjena programa ovlašćivanja produljena je do 2045., uz dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja koja Komisija treba provesti 2028. i 2040. kako bi ocijenila funkcioniranje programa i, prema potrebi, dala prijedloge.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/33 uređuje se jedinstveni usklađeni sustav označivanja i prezentiranja vina iz EU-a te zaštita najtradicionalnijih vina i njihove povezanosti s proizvodnim područjima i područjima s pomoću oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/934 nastoji se osigurati kvaliteta proizvoda od vinove loze definiranjem odobrenih enoloških postupaka i ograničenja primjenjivih na proizvodnju i čuvanje proizvoda od vinove loze u EU-u.

Sektor vina EU-a sada se mora prilagoditi novim gospodarskim, socijalnim i okolišnim okolnostima kako bi ostao konkurentan i održiv. Okvir politike također je potrebno ponovno prilagoditi kako bi pratio potrebnu tranziciju. Krajem 2024. Skupina na visokoj razini za politiku u području vina iznijela je preporuke dogovorene sa svim državama članicama EU-a koje je sektor pozdravio predlaganjem ciljanih mjera politike za svladavanje izazova s kojima se suočava sektor vina i usmjeravanjem na tri ključna izazova s kojima se suočava sektor vina:

• usklađivanje proizvodnje vina sa sve manjom i promjenjivom potražnjom,
• jačanje otpornosti sektora na tržišne i klimatske izazove te
• te prilagodba potrošačkim trendovima u EU-u i svijetu kako bi se iskoristile nove tržišne mogućnosti.

Cjeloviti skup preporuka nalazi se u preporukama o politikama za budućnost sektora vina EU-a objavljenima u prosincu 2024.

• Novinski članak
• 17. prosinca 2024.

Skupina na visokoj razini za vino iznosi preporuke o politikama za budućnost sektora vina EU-a

Skupina na visokoj razini za vinsku politiku izdala je preporuke za usklađivanje proizvodnje vina s potražnjom, povećanje otpornosti, prilagodbu trendovima i iskorištavanje tržišnih prilika.

Ključne preporuke prenesene su u Prijedlog o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2021/2115 i (EU) br. 251/2014 u pogledu određenih tržišnih pravila i sektorskih mjera potpore u sektoru vina i za aromatizirane proizvode od vina.

Programi potpore za vino

Programi potpore za vino uvedeni reformom ZOT-a za vino iz 2008. prvotno su uključivali 13 mjera. Reformom ZOT-a iz 2013. ukinuta je potpora za destilaciju alkohola za piće, kriznu destilaciju i obogaćivanje koncentriranim moštom.

Kao kompenzaciju, kao novu mjeru uvela je inovacije u sektoru vina s ciljem razvoja novih proizvoda, procesa i tehnologija povezanih s vinskim proizvodima. Nadalje, njime se proširuju promotivne mjere u zemljama EU-a kako bi se potrošače informiralo o odgovornoj konzumaciji vina i o sustavima EU-a koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.

Osim toga, restrukturiranje i konverzija vinograda prošireni su na ponovnu sadnju vinograda ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga.

Zemlje EU-a koje proizvode vino trenutačno mogu ponuditi potporu za sljedeće mjere:

• promidžba u zemljama koje nisu članice EU-a,
• informiranje potrošača o odgovornoj potrošnji i sustavima kvalitete EU-a,
• restrukturiranje i konverzija vinograda, uključujući ponovnu sadnju iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga,
• zelena berba,
• uzajamni fondovi,
• osiguranje berbe,
• ulaganja u poduzeća,
• inovacije usmjerene na razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija,
• destilaciju nusproizvoda.

Godišnja dodijeljena sredstva iz proračuna EU-a utvrđuju države članice EU-a, uzimajući u obzir prijenos sredstava za neke države članice EU-a u program jedinstvenih plaćanja.

Odobrenja za sadnju vinove loze

Odobrenja za sadnju vinove loze primjenjuju se od početka 2016. Njima se državama članicama EU-a omogućuje upravljanje sustavom besplatnih, neprenosivih odobrenja za sadnju na nacionalnoj razini.

U pravilima se navodi i zaštitni mehanizam za nove nasade: odobrenja su ograničena na najviše 1 % rasta površine vinove loze u državi članici EU-a godišnje, uz mogućnost da zemlje primjenjuju, ako je to opravdano, ograničenja rasta na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili za područja s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla ili bez njih.

Ako zahtjevi vinogradara premašuju površinu koju je zemlja EU-a stavila na raspolaganje, dodjela se može izvršiti razmjerno i/ili u skladu s jednim ili više prioritetnih kriterija koje je odabrala ta zemlja. Preostala prava sadnje iz prethodnog sustava mogu se pretvoriti u odobrenja do 31. prosinca 2022. Nakon tog datuma države članice EU-a mogu kao dodatna odobrenja za sadnju staviti na raspolaganje površinu koja odgovara preostalim neprenamijenjenim starim pravima sadnje.

Trgovinski sporazumi

Kako bi se olakšala trgovina između EU-a i trećih zemalja, Europska komisija vodi bilateralne i multilateralne pregovore na temelju pregovaračkog sažetka Europskog vijeća koji rezultira bilateralnim sporazumima i sporazumima o slobodnoj trgovini.

Obujam izvoznika vina

EU je 2024. i dalje bio vodeći svjetski izvoznik vina, s polovinom ukupnog svjetskog izvoza. Unatoč blagom padu posljednjih godina, EU zadržava prosječni udio od 50 % u ukupnom svjetskom izvozu vina, a slijede Čile (13,5 %) i Australija (11,43 %).

Zaštićeni nazivi vina

Baza podataka eAmbrosia sastoji se od registra oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih u EU-u te popisa oznaka zemljopisnog podrijetla trećih zemalja i naziva podrijetla zaštićenih u EU-u u skladu s bilateralnim sporazumima o trgovini vinom.

88 % vinograda u EU-u namijenjeno je proizvodnji vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP).

Tradicionalni izrazi zaštićeni u EU-u za vino

Tradicionalni izrazi su izrazi koji se tradicionalno upotrebljavaju za informiranje potrošača o metodama proizvodnje ili dozrijevanja, boji, vrsti mjesta ili određenom povijesnom događaju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla. Neki tradicionalni izrazi tradicionalno se upotrebljavaju kako bi se naznačilo da vino ima zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla.

Specifikacije tradicionalnih izraza zaštićenih u EU-u nalaze se u odjeljku baze podataka eAmbrosia o tradicionalnim izrazima.

Člancima 112. i 113. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuju se opća pravila o upotrebi i zaštiti tradicionalnih izraza. Uredbom (EU) 2019/33 i Uredbom (EU) 2019/34 utvrđuju se postupci za zaštitu tradicionalnih izraza u EU-u.

Povezane informacije

Oznake zemljopisnog podrijetla i sustavi kvalitete

Praćenje tržišta

Opservatorij za tržište vina sadržava najnovije praćenje tržišta proizvodnje, zaliha, trgovine, područja i potrošnje. Sadržava i informacije o EU-ovim i nacionalnim programima potpore za vino za analizu i evaluaciju.

Proizvodnja vina i mošta

Posljednjih se godina proizvodnja vina u EU-u suočava sa znatnom nestabilnošću zbog učinaka klimatskih promjena. Količine su fluktuirale od vrhunca od 170 milijuna hektolitara (mHl) u razdoblju 2020.–2021. do niske razine od 143 milijuna hektolitara u razdoblju 2024.–2025., što je 10,4 % niže od prethodnog petogodišnjeg prosjeka. Unatoč tim izazovima, EU je i dalje vodeći svjetski proizvođač vina i čini više od 60 % svjetske proizvodnje (podaci OIV-a Globalni prosjek proizvodnje 2019.–2023. (255 mHl)).

Odbori

Sektorski upravljački odbori zamijenjeni su jedinstvenim upravljačkim odborom za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta.

Skupine za građanski dijalog pomažu Europskoj komisiji i pomažu u održavanju redovitog dijaloga s dionicima o svim pitanjima koja se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku, uključujući ruralni razvoj, i njezinu provedbu.

Skupina na visokoj razini za politiku u području vina osnovana je kao odgovor na zahtjeve europskog sektora vina. Služi kao forum za rješavanje izazova koje predstavljaju nove okolnosti s kojima se sektor suočava i za istraživanje mogućih rješenja.