Novi model ostvarivanja ciljeva

Novi model ostvarivanja politike temelj je nove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2023. Time je napravljen pomak prema snažnoj usmjerenosti na uspješnost i rezultate te ponovnom uravnoteženju odgovornosti između država članica EU-a i Komisije, uz zadržavanje pouzdanog sustava jamstva za rashode u okviru ZPP-a. U novom modelu ostvarivanja politike uzimaju se u obzir potrebe svake države članice EU-a i daje im se dovoljno prostora za oblikovanje poljoprivredne politike. Iako se u novom modelu ostvarivanja politike prepoznaju posebnosti država članica EU-a, njime se osiguravaju i njihove zajedničke značajke.

Novi model ostvarivanja politike temelji se na strateškim planovima država članica EU-a u okviru ZPP-a i njihovim sustavima upravljanja koji dobro funkcioniraju. Cilj je strateških planova u okviru ZPP-a da države članice EU-a osmišljavaju i usmjeravaju svoje intervencije kako bi odgovorile na posebne potrebe i pritom ostvaruju ciljeve na razini EU-a.

Zahvaljujući novom modelu ostvarivanja politike ZPP je s modela koji se temelji na usklađenosti preusmjeren na model koji se temelji na uspješnosti s jednostavnijim pristupom kojim se utvrđuju ciljne vrijednosti za politiku u cjelini, a rezultati se nastoje postići uzimajući u obzir posebne potrebe pojedine zemlje.

Stoga je utvrđen manje detaljan skup pravila na razini EU-a, što je državama članicama EU-a omogućilo da pokušaju ostvariti zajedničke ciljeve EU-a putem vlastitih strateških planova u okviru ZPP-a koji bolje odgovaraju njihovim nacionalnim i regionalnim kontekstima.

U propisima o ZPP-u sad postoji zajednički skup pokazatelja u okviru uspješnosti, praćenja i evaluacije. Pokazatelji će se pratiti u godišnjim izvješćima o uspješnosti kako bi se procijenio napredak država članica EU-a u postizanju njihovih ciljnih vrijednosti i ciljeva ZPP-a.

U okviru godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost Komisija će provjeravati jesu li rashodi država članica EU-a sukladni ostvarenim rezultatima, dok će se u višegodišnjoj perspektivi pratiti postignuća država članica EU-a u pogledu ključnih etapa i ciljnih vrijednosti za postizanje rezultata.

Ta usmjerenost na uspješnost politike uzet će se u obzir i u novom pristupu jamstvu. Budući da se propisima EU-a više neće definirati detaljna pravila o usklađenosti na razini korisnika, novi izvor jamstva za provedbu ZPP-a bit će uspješnost na nacionalnoj razini.

Prihvatljivost rashoda u prema strateškom planu u okviru ZPP-a ovisit će o sustavima upravljanja zemalja koji dobro funkcioniraju, uključujući poštovanje osnovnih zahtjeva EU-a i usklađivanje rashoda s odgovarajućim rezultatima.

Komisija ima na raspolaganju instrumente za zaštitu proračuna Unije u slučaju da se u području rashoda država članica EU-a ne ostvare odgovarajući rezultati ili ako sustavi upravljanja tih zemalja ne funkcioniraju pravilno.

Ako države članice EU-a ne budu uspješne, Komisija će putem akcijskih planova s njima blisko surađivati kako bi ponovno postale uspješne i kako bi se osiguralo da u okviru ZPP-a ostvare ciljeve na razini EU-a. Moguća je i suspenzija povrata iz proračuna Unije državi članici EU-a ako akcijski plan nije proveden ili ako je očito nedovoljan za to da se stanje popravi. 

U okviru novog modela ostvarivanja politike države članice EU-a mogu prilagoditi potporu poljoprivredi na temelju svojih potreba i potreba svojih poljoprivrednika kako bi ispunile ciljeve ZPP-a. Time se omogućuje i smanjenje složenosti i administrativnog opterećenja.

Novim modelom ostvarivanja ciljeva promiče se pojednostavnjenje jer se državama članicama EU-a omogućuje da oblikuju vlastite sustave kontrole i kazni.

Prethodni okvir ZPP-a temeljio se na detaljnim zahtjevima na razini EU-a, uz stroge kontrole, sankcije i revizije. Tadašnja pravila bila su vrlo preskriptivna, a primjenjivala su se sve do razine poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, s obzirom na izrazito diversificirano poljoprivredno i klimatsko okruženje u EU-u, ni pristup odozgo prema dolje ni jedinstveni pristup za sve više nisu prikladni za postizanje željenih rezultata i dodane vrijednosti za EU.

U novom modelu ostvarivanja politike u propisima EU-a utvrđeni su osnovni parametri politike (ciljevi ZPP-a, općenite vrste intervencija, osnovni zahtjevi), a države članice EU-a snose veću odgovornost te će imati veću fleksibilnost u pogledu toga kako ostvaruju dogovorene ciljeve i ciljne vrijednosti.

Kako bi stvorile dodanu vrijednost i očuvale funkcionalno unutarnje poljoprivredno tržište, države članice EU-a rade u okviru strukturiranog postupka koji je utvrđen u strateškim planovima u okviru ZPP-a i koji bi obuhvaćao intervencije za izravna plaćanja, sektore i ruralni razvoj, čime bi se osigurala usklađenost politika. Stoga će se modelom ostvarenja ciljeva i dalje osiguravati ravnopravni uvjeti tako što će ZPP ostati zajednička politika i očuvat će se njegova dva stupa. Komisija će strateške planove u okviru ZPP-a odobriti kako bi se maksimalno povećao doprinos ZPP-a prioritetima i ciljevima EU-a te postizanju klimatskih i energetskih ciljeva država članica EU-a. To je važno kako bi se zadržao zajednički pristup ostvarivanju okolišnih i klimatskih ciljeva u svim državama članicama EU-a.

Pravni temelj za zajedničku poljoprivrednu politiku utvrđen je u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

ZPP za razdoblje 2023. – 2027. obuhvaćen je trima uredbama koje se primjenjuju od 1. siječnja 2023.:

• Uredba (EU) 2021/2116 o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 o financiranju i nadzoru ZPP-a i upravljanju njime,
• Uredba (EU) 2021/2115 o utvrđivanju pravila o potpori za nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i 1307/2013,
• Uredba (EU) 2021/2117 o izmjeni Uredbe (EU) 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije.