Uloga poljoprivrede i ruralnog razvoja
Poljoprivreda je jedno od najsloženijih, najosjetljivijih i najvažnijih pitanja u proširenju, i to zbog:
- svoje veličine (udio u BDP-u i brojnost populacije koja se bavi poljoprivredom)
- svojih strukturnih nedostataka (poljoprivreda kojom se u potpunosti ili djelomično osigurava vlastita prehrana).
Stručnjaci Europske komisije u području poljoprivrede i ruralnog razvoja pomažu i daju smjernice zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama koje se pripremaju za buduće pristupanje EU-u, a konkretno za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i ruralni razvoj
Uvjeti za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja
Bitne su dvije kategorije kriterija.
Gospodarski aspekti
- Postojanje funkcionalnog tržišnoga gospodarstva koje se temelji na dobro definiranom pravu vlasništva, funkcionalna tržišta, liberalizacija cijena i makroekonomska stabilnost.
- Sposobnost gospodarstva da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar EU-a i pritiskom od uvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Standardi zajednice
- Odgovarajući administrativni kapaciteti poljoprivredne administracije, osobito u području formuliranja poljoprivredne politike, analize, provedbe, isplate potpora i nadzora.
- Odgovarajući administrativni kapaciteti za formuliranje i provedbu pretpristupnih mjera ruralnog razvoja te kasnije i programa ruralnog razvoja zajednice.
- Legislativno usklađivanje i uspostava administrativnih kapaciteta u području ekološkog uzgoja, politike koja se odnosi na kvalitetu te ostalih horizontalnih aspekata.
- Na razini tržišta, uspostava tržišnih mehanizama, uključujući standarde za stavljanje na tržište, izvješćivanje o cijenama, upravljanje kvotama, organizacije proizvođača i javnu intervenciju.
Pristupni pregovori
Pristupni pregovori u poljoprivredi bave se procedurama budućeg izravnog plaćanja, potporom ruralnom razvoju ili potrebom za prijelaznim mjerama kojima bi se olakšalo integriranje u EU, a uzimaju se u obzir specifičnosti poljoprivrednog sektora u svakoj zemlji.
Velik broj obvezujućih pravila i javna uprava koja će ih učinkovito provoditi nužni su za funkcioniranje ZPP-a
Riječ je o propisima koji se odnose na sustave upravljanja kao što su agencija za plaćanja i integrirani administrativni i kontrolni sustav, kao i kapacitet za provedbu mjera ruralnog razvoja.
Članstvo u EU-u zahtijeva integriranje cijelog niza poljoprivrednih proizvoda, među ostalim ratarskih kultura, šećera, proizvoda životinjskog podrijetla i specijaliziranih kultura, u zajedničku organizaciju tržišta.
Povezane informacije
Zajednička organizacija poljoprivrednih tržišta
Proces stabilizacije i pridruživanja
U procesu stabilizacije i pridruživanja utvrđeni su zajednički politički i gospodarski ciljevi, koje se ugovornim, gospodarskim i financijskim instrumentima podupire radi jačanja reformi i pomaganja procesu tranzicije zapadnog Balkana.
Dva glavna instrumenta kojima se EU služi za stabiliziranje i postupno usklađivanje zemalja Balkana sa svojim gospodarskim i pravnim sustavima:
- sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući trgovinske povlastice;
- instrument pretpristupne pomoći (IPA).
Kandidatkinje
Pet je zemalja „kandidatkinja”: Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
Dodatne informacije o zemljama kandidatkinjama
Potencijalne kandidatkinje
Status „potencijalne kandidatkinje” imaju Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Dodatne informacije o zemljama potencijalnim kandidatkinjama
Povezane poveznice
ZPP ukratko
Pregled ciljeva, povijesti i postojećih pravila zajedničke poljoprivredne politike, potpore poljoprivrednicima EU-a i sigurnosti opskrbe hranom u Europi.
Ruralni razvoj
EU promiče dinamična ruralna područja. Mjere ruralnog razvoja, uz tržišne mjere i potporu dohotku, čine okosnicu zajedničke poljoprivredne politike.