Glavni sadržaj
Agriculture and rural development

Poljoprivreda u proširenju EU-a

Uloga poljoprivrede i ruralnog razvoja

Poljoprivreda je jedno od najsloženijih, najosjetljivijih i najvažnijih pitanja u proširenju, i to zbog:

  • svoje veličine (udio u BDP-u i brojnost populacije koja se bavi poljoprivredom)
  • svojih strukturnih nedostataka (poljoprivreda kojom se u potpunosti ili djelomično osigurava vlastita prehrana).

Stručnjaci Europske komisije u području poljoprivrede i ruralnog razvoja pomažu i daju smjernice zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama koje se pripremaju za buduće pristupanje EU-u, a konkretno za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i ruralni razvoj

Uvjeti za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja

Bitne su dvije kategorije kriterija.

Gospodarski aspekti

  • Postojanje funkcionalnog tržišnoga gospodarstva koje se temelji na dobro definiranom pravu vlasništva, funkcionalna tržišta, liberalizacija cijena i makroekonomska stabilnost.
  • Sposobnost gospodarstva da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar EU-a i pritiskom od uvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Standardi zajednice

  • Odgovarajući administrativni kapaciteti poljoprivredne administracije, osobito u području formuliranja poljoprivredne politike, analize, provedbe, isplate potpora i nadzora.
  • Odgovarajući administrativni kapaciteti za formuliranje i provedbu pretpristupnih mjera ruralnog razvoja te kasnije i programa ruralnog razvoja zajednice.
  • Legislativno usklađivanje i uspostava administrativnih kapaciteta u području ekološkog uzgoja, politike koja se odnosi na kvalitetu te ostalih horizontalnih aspekata.
  • Na razini tržišta, uspostava tržišnih mehanizama, uključujući standarde za stavljanje na tržište, izvješćivanje o cijenama, upravljanje kvotama, organizacije proizvođača i javnu intervenciju.

Pristupni pregovori

Pristupni pregovori u poljoprivredi bave se procedurama budućeg izravnog plaćanja, potporom ruralnom razvoju ili potrebom za prijelaznim mjerama kojima bi se olakšalo integriranje u EU, a uzimaju se u obzir specifičnosti poljoprivrednog sektora u svakoj zemlji.

Velik broj obvezujućih pravila i javna uprava koja će ih učinkovito provoditi nužni su za funkcioniranje ZPP-a

Riječ je o propisima koji se odnose na sustave upravljanja kao što su agencija za plaćanja i integrirani administrativni i kontrolni sustav, kao i kapacitet za provedbu mjera ruralnog razvoja.

Članstvo u EU-u zahtijeva integriranje cijelog niza poljoprivrednih proizvoda, među ostalim ratarskih kultura, šećera, proizvoda životinjskog podrijetla i specijaliziranih kultura, u zajedničku organizaciju tržišta.

Povezane informacije

Koraci prema pristupanju

Zajednička organizacija poljoprivrednih tržišta

Proces stabilizacije i pridruživanja

U procesu stabilizacije i pridruživanja utvrđeni su zajednički politički i gospodarski ciljevi, koje se ugovornim, gospodarskim i financijskim instrumentima podupire radi jačanja reformi i pomaganja procesu tranzicije zapadnog Balkana.

Dva glavna instrumenta kojima se EU služi za stabiliziranje i postupno usklađivanje zemalja Balkana sa svojim gospodarskim i pravnim sustavima:

Kandidatkinje

Pet je zemalja „kandidatkinja”: Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

Dodatne informacije o zemljama kandidatkinjama

Potencijalne kandidatkinje

Status „potencijalne kandidatkinje” imaju Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Dodatne informacije o zemljama potencijalnim kandidatkinjama

Događanja

  • Konferencije i sastanci na vrhu

EU Agri-Food Days

  • utorak 5. prosinca 2023., 09.30 - petak 8. prosinca 2023., 15.30 (CET)
  • Dostupan je prijenos uživo na internetu