Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
Poljoprivreda i ruralni razvoj
Okusi sezone: jedite više voća i povrća!

Pregled

Svaki je građanin Unije 2023. u prosjeku konzumirao 351 gram voća i povrća na dan, što je manje od 400 grama na dan koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (oko pet porcija voća i povrća na dan). To je važno i za javno zdravlje i za poljoprivredni sektor.

  • Prehrana s više voća i povrća smanjuje rizik od bolesti i poboljšava opće zdravstveno stanje.
  • Većom se potrošnjom ujedno podupiru proizvođači voća i povrća u Uniji.

Prema podacima Eurostata, od 2010. do 2020. broj poljoprivrednih gospodarstava u EU-u koja proizvode voće i povrće smanjio se za 15 %.

Voće i povrće u EU-u u brojkama

Voće i povrće važni su za poljoprivredu i svakodnevni život u Uniji. I za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i na međunarodnim tržištima imaju ključnu ulogu za prehranu i ruralno gospodarstvo. Ovo je stanje u sektoru prema najnovijim podacima:

  • voće i povrće je 2023. činilo 12,6 % ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU-u, u vrijednosti od oko 68 milijardi eura
  • EU je proizveo 59,8 milijuna tona povrća (uključujući mahunarke) i 41,2 milijuna tona voća i orašastih plodova
  • na oko 1,5 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u Uniji obrađivali su se voćnjaci, a na oko 700 000 njih uzgajalo se svježe povrće
  • voće se uzgajalo na ukupno 3,7 milijuna hektara zemljišta, a povrće na 2 milijuna hektara.

* uključujući sušene mahunarke

Pregled proizvodnje voća i povrća u svijetu i u EU-u 2024.

U prvom planu: voće i povrće u EU-u

Pogledajmo koje su neke od najpoznatijih vrsta voća i povrća u Uniji i koje zemlje prednjače u njihovoj proizvodnji.

  • Jabuke

    Jabuke su najzastupljenije voće u Uniji, a najviše se proizvode u Poljskoj, nakon koje slijede Italija i Francuska. 

    Jeste li znali? Jabuke pripadaju porodici jabučastog voća, zajedno s kruškama i dunjama.

    Saznajte više na stranici opservatorija za tržište jabučastog voća.

  • Agrumi

    Naranče, mali agrumi i limun druga su vrsta voća po količini proizvodnje u Uniji, a najviše se proizvode u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj.

    Jeste li znali? U Uniji postoji sedam sorti limuna zaštićenih oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP).

    Želite li saznati više o stanju na tržištu agruma? Pogledajte stranicu opservatorija za tržište agruma.

  • Breskve i nektarine

    Breskve i nektarine među vrstama su voća koje se najviše proizvode u Uniji, a u njihovoj proizvodnji prednjače Španjolska, Italija i Grčka. 

    Jeste li znali? To voće pripada porodici koštuničavog voća.

    Da biste saznali više o tržištu koštuničavog voća, posjetite stranicu našeg opservatorija za tržište koštuničavog voća.

  • Rajčice

    Rajčice su prva vrsta povrća po količini proizvodnje u Uniji, a koriste se za konzumaciju u svježem obliku i za preradu. Glavni su proizvođači rajčica Italija, Španjolska i Portugal.

    Jeste li znali? Rajčice dolaze u svim oblicima, veličinama i bojama.

    Zanima vas stanje na tržištu rajčica? Pogledajte stranicu našeg opservatorija za tržište rajčica

  • Jagode

    Unija je jedno od najvećih tržišta jagoda na svijetu.

    Jeste li znali? Svaka bobica na površini ima oko 200 sjemenki (tzv. oraščići). Berba jagoda u cijelosti se obavlja ručno.

  • Špinat

    Špinat je lisnato zeleno povrće koje se uvelike uzgaja u Belgiji, Italiji, Španjolskoj i Francuskoj.

    Jeste li znali? Svježi list špinata mora biti čvrst, tamnozelen i blago orošen – ne smije biti gnjecav ni mekan.

    Saznajte više o špinatu i zelenom lisnatom povrću na Portalu za podatke o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima

  • Mrkva

    Mrkva se uvelike proizvodi u Poljskoj, Francuskoj i Nizozemskoj, a omiljena je posvuda u Europi zbog slatkoće i hrskavosti.

    Jeste li znali? Mrkve mogu biti ljubičaste, žute, crvene i bijele, a ne samo narančaste!

  • A što je s krumpirom?

    EU je 2023. proizveo 48,1 milijun tona krumpira, što je za 1,4 % više u odnosu na 2022.

    Najveći proizvođači: Njemačka (24,1 %), Francuska (17,9 %), Nizozemska (13,5 %), Poljska (11,6 %) i Belgija (8,4 %).

    Jeste li znali? Krumpir se prema Uredbi EU 1308/2013 razvrstava odvojeno od voća i povrća.

Kvaliteta i podrijetlo

Voće i povrće koje se potrošačima prodaje svježe mora biti dobre kvalitete, a zemlja podrijetla mora biti jasno označena, kako je propisano tržišnim standardima. 

Svježe voće i povrće mora biti u skladu s tržišnim standardima u svim fazama stavljanja na tržište, uključujući uvoz, izvoz i maloprodaju, uz nekoliko iznimaka i izuzeća (izravne isporuke proizvođača, lokalna tržišta, donacija, namijenjeno preradi), kako je definirano u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2023/2429.

Saznajte više o politici EU-a u području voća i povrća.

Sezonski kalendari prema vrsti klime

Trgovina voćem i povrćem

Svježe povrće i krumpir

4,2 milijuna tona izvoza 2023.
Najviše se izvoze: krumpir (26,4 %), luk i ljutika (24,8 %), rajčica (8,2 %)
3,4 milijuna tona uvoza 2023.
Najviše se uvoze: rajčica (23,2 %), krumpir (21 %), luk i ljutika (13 %)

Voće i orašasti plodovi

3,5 milijuna tona izvoza 2023.
Najviše se izvoze: jabuke (28,6 %), naranče (9,4 %), kruške (8,9 %)
13,2 milijuna tona uvoza 2023.
Najviše se uvoze: banane (39 %), drugo suptropsko voće (10,8 %), naranče (7,5 %)

Priče s polja

Zbog svojeg iznimno karakterističnog nježnog i slatkog okusa šparoge „Asperges du Blayais” ZOZP vrlo su posebna povrtna delikatesa s jugozapada Francuske.

Podcast Food for Europe

  • Kolaž različitih namirnica
    36. Djeca su luda za bananama! Program EU-a za voće i povrće u školama

    Poslušajte podcast

    7. studenog 2023.

  • epizoda podcasta Hrana za Europu 23
    23. Voće i povrće u Europi: inovacije, tradicija, prehrana

    Poslušajte podcast

    24. studenog 2022.

Videozapisi

  • Jean Matthieu Thévenot: uzgoj ekoloških sadnica u Francuskoj

    Jean Matthieu u Baskiji uzgaja ekološke sadnice i glasan je zagovornik malih poljoprivrednih gospodarstava. Govori o preprekama u pristupu zemljištu, visokim troškovima i subvencijama u okviru ZPP-a te se zalaže za politike kojima se osiguravaju pravedni prihodi i održive prakse. Objašnjava i zašto je za budućnost vrlo važno da se mladi iz gradova ponovno povežu s poljoprivredom.

    Pogledajte videozapis

  • Marie-Claire Feller: putovanje mlade njemačke poljoprivrednice

    Marie Claire nije odrasla u poljoprivredi, već se njome počela baviti u Švedskoj. Govori o poteškoćama s pokretanjem poslovanja, uključujući pristup zemljištu, financiranju i znanju, te o važnosti agroekologije i malih poljoprivrednih gospodarstava. Također traži od EU-a da više pomaže mladim poljoprivrednicima na putu do uspjeha.

    Pogledajte videozapis