Vino

Pregled

Europska unija vodeći je svjetski proizvođač vina. Od 2020. do 2025. prosječna godišnja proizvodnja iznosila je 157 milijuna hektolitara. U 2023. činio je 44 % svjetskih vinogradarskih područja, više od 60 % proizvodnje i 48 % potrošnje. Vino je treći po veličini poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a u smislu izvoza sa 7,3% vrijednosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvezenih 2024. (Praćenje trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima EU-a, veljača 2025.). Ukupna izvezena vrijednost vina iz EU-a čini dvije trećine svjetske trgovine vinom.

Sektor vina ima ključnu ulogu u poljoprivredno-prehrambenom sektoru EU-a jer podupire ruralna područja, kako u socijalnom tako i u gospodarskom smislu. Pomaže u suzbijanju depopulacije ruralnih područja stvaranjem stabilnih radnih mjesta i održavanjem lokalnih gospodarstava te doprinosi očuvanju europske kulturne baštine i krajobraza.

Od prve zajedničke organizacije tržišta (ZOT) 1962. tržište vina znatno se razvilo. Politički okvir također se razvio kako bi se poduprla nova kretanja, zahtjevi i izazovi. Najnovijom reformom vina donesenom 2008., koja je revidirana i uključena u jedinstveni ZOT iz 2013., predviđena su sljedeća tri cilja koja su uglavnom ispunjena:

• povećanje konkurentnosti proizvođača vina iz EU-a – jačanje vodstva i ugleda europskih vina te ponovno stjecanje tržišnog udjela u EU-u i izvan njega;
• jednostavnija, jasnija i učinkovitija pravila o upravljanju tržištem kako bi se postigla bolja ravnoteža između ponude i potražnje;
• očuvanje najboljih tradicija europskog vinogradarstva i jačanje njegove društvene i ekološke uloge u ruralnim područjima.

Osim općih ciljeva usklađivanja, pojednostavnjenja i pojednostavnjenja zakonodavstva, u nekoliko zakonodavnih akata predviđena su pravila koja pomažu u funkcioniranju tržišta vina iz EU-a.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/273 uspostavljen je sustav urednog rasta vinograda EU-a s pomoću programa odobravanja sadnje vinove loze u razdoblju od 2016. do 2030., čime se konkurentnim proizvođačima omogućuje da povećaju proizvodnju unutar određenih ograničenja. Uredbom (EU) 2021/2117 primjena programa ovlašćivanja produljena je do 2045., pri čemu je Komisija 2028. i 2040. trebala provesti dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja kako bi ocijenila funkcioniranje programa i, prema potrebi, iznijela prijedloge.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/33 uređuje se jedinstveni usklađeni sustav označivanja i prezentiranja vina iz EU-a te zaštita najtradicionalnijih vina i njihovih veza s područjima proizvodnje i područjima proizvodnje s pomoću oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/934 nastoji se osigurati kvaliteta proizvoda od vinove loze definiranjem odobrenih enoloških postupaka i ograničenja primjenjivih na proizvodnju i čuvanje proizvoda od vinove loze u EU-u.

Sektor vina EU-a sada se mora prilagoditi novim gospodarskim, socijalnim i okolišnim okolnostima kako bi ostao konkurentan i održiv. Okvir politike također je potrebno ponovno prilagoditi kako bi pratio potrebnu tranziciju. Krajem 2024. skupina na visokoj razini za vinsku politiku iznijela je preporuke dogovorene sa svim državama članicama EU-a i koje je sektor pozdravio te predložila ciljane mjere politike za rješavanje izazova s kojima se suočava sektor vina i usredotočila se na tri ključna izazova s kojima se suočava sektor vina:

• usklađivanje proizvodnje vina sa smanjenom i promjenjivom potražnjom,
• jačanje otpornosti sektora na tržišne i klimatske izazove te
• te prilagodba potrošačkim trendovima u EU-u i svijetu kako bi se iskoristile nove tržišne mogućnosti.

Cjeloviti skup preporuka nalazi se u preporukama politike za budućnost sektora vina EU-a objavljenima u prosincu 2024.

• Novinski članak
• 17. prosinca 2024.

Skupina na visokoj razini za vino iznosi preporuke o politikama za budućnost sektora vina EU-a

Skupina na visokoj razini za vinsku politiku izdala je preporuke za usklađivanje proizvodnje vina s potražnjom, povećanje otpornosti, prilagodbu trendovima i iskorištavanje tržišnih prilika.

Ključne preporuke prenesene su u Prijedlog o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013, (EU) 2021/2115 i (EU) br. 251/2014 u pogledu određenih tržišnih pravila i mjera sektorske potpore u sektoru vina i za aromatizirane proizvode od vina.

Programi potpore za vino

Programi potpore za vino koji su uvedeni reformom ZOT-a za vino iz 2008. prvotno su uključivali 13 mjera. Reformom ZOT-a iz 2013. ukinuta je potpora destilaciji alkohola za piće, kriznoj destilaciji i obogaćivanju uporabom koncentriranog mošta.

Kao nadoknada uvedena je kao nova mjera inovacija u sektoru vina s ciljem razvoja novih proizvoda, procesa i tehnologija povezanih s vinskim proizvodima. Nadalje, njime se proširuju mjere promocije u zemljama EU-a kako bi se potrošače informiralo o odgovornoj konzumaciji vina i o sustavima EU-a koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.

Proširila je i restrukturiranje i konverziju vinograda na ponovnu sadnju vinograda ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga.

Zemlje EU-a koje proizvode vino trenutačno mogu ponuditi potporu za sljedeće mjere:

• promidžba u zemljama koje nisu članice EU-a,
• informiranje potrošača o odgovornoj potrošnji i sustavima kvalitete EU-a,
• restrukturiranje i konverzija vinograda, uključujući ponovnu sadnju iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga,
• zelena berba,
• uzajamni fondovi,
• osiguranje berbe,
• ulaganja u poduzeća,
• inovacije usmjerene na razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija,
• destilacija nusproizvoda.

Godišnja dodijeljena sredstva iz proračuna EU-a utvrđuju države članice, uzimajući u obzir prijenos sredstava za neke države članice EU-a u program jedinstvenih plaćanja.

Odobrenja za sadnju vinove loze

Odobrenja za sadnju vinove loze primjenjuju se od početka 2016. Njima se državama članicama EU-a omogućuje upravljanje sustavom odobrenja za slobodnu, neprenosivu sadnju na nacionalnoj razini.

U pravilima je opisan i zaštitni mehanizam za nove nasade: odobrenja su ograničena na rast površine vinove loze u državi članici EU-a od najviše 1 % godišnje, uz mogućnost da zemlje, ako je to propisno opravdano, primjenjuju ograničenja rasta na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili za područja s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla ili bez njih.

Ako zahtjevi vinogradara premašuju površinu koju je zemlja EU-a stavila na raspolaganje, dodjela se može provesti razmjerno i/ili u skladu s jednim ili više prioritetnih kriterija koje je odabrala ta zemlja. Preostala prava sadnje iz prethodnog sustava mogu se pretvoriti u odobrenja do 31. prosinca 2022. Nakon tog datuma države članice EU-a mogu staviti na raspolaganje površinu koja odgovara preostalim nepretvorenim pravima na staru sadnju kao dodatna odobrenja za sadnju.

Trgovinski sporazumi

Kako bi se olakšala trgovina između EU-a i trećih zemalja, Europska komisija vodi bilateralne i multilateralne pregovore na temelju sažetka pregovora Europskog vijeća koji rezultira bilateralnim sporazumima i sporazumima o slobodnoj trgovini.

Obujam izvoznika vina

EU je 2024. i dalje bio vodeći svjetski izvoznik vina, koji je činio polovinu ukupnog svjetskog izvoza. Unatoč blagom padu posljednjih godina, EU zadržava prosječan udio od 50 % u ukupnom svjetskom izvozu vina, a slijede ga Čile (13,5 %) i Australija (11,43 %).

Zaštićeni nazivi vina

Baza podataka eAmbrosia sastoji se od registra oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih u EU-u te popisa oznaka zemljopisnog podrijetla i naziva podrijetla trećih zemalja zaštićenih u EU-u u skladu s bilateralnim sporazumima o trgovini vinom.

88 % vinograda EU-a namijenjeno je proizvodnji vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP).

Tradicionalni izrazi zaštićeni u EU-u za vino

Tradicionalni izrazi su izrazi koji se tradicionalno upotrebljavaju za informiranje potrošača o metodama proizvodnje ili dozrijevanja, boji, vrsti mjesta ili određenom povijesnom događaju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla. Neki tradicionalni izrazi tradicionalno se upotrebljavaju kako bi se naznačilo da vino ima zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla.

Specifikacije za tradicionalne izraze zaštićene u EU-u nalaze se u odjeljku baze podataka eAmbrosia o tradicionalnim izrazima.

Člancima 112. i 113. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuju se opća pravila o upotrebi i zaštiti tradicionalnih izraza. Uredbom (EU) 2019/33 i Uredbom (EU) 2019/34 utvrđuju se postupci za zaštitu tradicionalnih izraza u EU-u.

Povezane informacije

Oznake zemljopisnog podrijetla i sustavi kvalitete

Praćenje tržišta

Opservatorij za tržište vina sadržava najnovije praćenje tržišta proizvodnje, zaliha, trgovine, područja i potrošnje. Sadržava i informacije o EU-ovim i nacionalnim programima potpore za vino za analizu i evaluaciju.

Proizvodnja vina i mošta

Posljednjih se godina proizvodnja vina u EU-u suočila sa znatnom nestabilnošću zbog učinaka klimatskih promjena. Obujam je fluktuirao s vrhunca od 170 milijuna hektolitara (mHl) u razdoblju 2020.–2021. na nisku razinu od 143 milijuna hektolitara u razdoblju 2024.–25., što je 10,4 % manje od prethodnog petogodišnjeg prosjeka. Unatoč tim izazovima EU je i dalje vodeći svjetski proizvođač vina, koji čini više od 60 % svjetske proizvodnje (podaci OIV-a – Globalni prosjek proizvodnje 2019.–2023. (255 mHl)).

Odbori

Sektorski upravljački odbori zamijenjeni su jedinstvenim upravljačkim odborom za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta.

Skupine za građanski dijalog pomažu Europskoj komisiji i pomažu u održavanju redovitog dijaloga s dionicima o svim pitanjima koja se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku, uključujući ruralni razvoj, i njezinu provedbu.

Skupina na visokoj razini za vinsku politiku osnovana je kao odgovor na zahtjeve europskog sektora vina. Služi kao forum za rješavanje izazova koje predstavljaju nove okolnosti s kojima se sektor suočava i istraživanje mogućih rješenja.