Pregled
Europska unija vodeći je proizvođač vina u svijetu. U razdoblju 2016. – 2020. prosječna godišnja proizvodnja iznosila je 165 milijuna hektolitara. U 2020. udio Unije u ukupnoj površini pod vinovom lozom na svijetu iznosio je 45 %, u svjetskoj proizvodnji vina 64 % a u svjetskoj potrošnji vina 48 %. Kad je riječ o izvozu, vino je najvažniji poljoprivredno-prehrambeni proizvod EU-a (7,6 % vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2020.)
Od donošenja propisa o zajedničkoj organizaciji tržišta 1962. tržište vina znatno se razvilo. Posljednjom reformom tržišta vina, koja je provedena 2008. a potom revidirana i uključena u jedinstvenu organizaciju tržišta iz 2013., predviđena su sljedeća tri cilja:
- povećanje konkurentnosti Unijinih proizvođača vina – jačanje ugleda europskih vina i vraćanje tržišnog udjela u Uniji i izvan nje
- jednostavnija, jasnija i djelotvornija pravila upravljanja tržištem radi uravnoteživanja ponude i potražnje
- očuvanje najboljih tradicija europskog vinogradarstva i jačanje njegove socijalne uloge i uloge u očuvanju okoliša u ruralnim područjima.
Osim općenitog usklađivanja, racionaliziranja i pojednostavnjenja dotadašnjih propisa, Delegiranom uredbom (EU) 2018/273 sustav prava sadnje u 2015. zamijenjen je sustavom odobravanja sadnje vinove loze za razdoblje od 2016. do 2030., čime se konkurentnim proizvođačima omogućilo da povećaju proizvodnju unutar određenih ograničenja. Uredbom (EU) 2021/2117 primjena sustava odobravanja sadnje produljena je do 2045., s tim da su predviđena dva srednjoročna preispitivanja, 2028. i 2040., da bi se ocijenilo funkcioniranje sustava i, ako je potrebno, predložile izmjene.
Reforme EU-ova tržišta vina
Organizacija tržišta vina u EU-u u početku je bila vrlo otvorena, bez ograničenja sadnje i s vrlo malim brojem instrumenata za reguliranje tržišta, a cilj joj je bio smanjenje godišnjih varijacija proizvodnje. Kasnije je ograničena sloboda sadnje, što je kombinirano s praktički zagarantiranom prodajom, pa je došlo do velikog strukturnog viška.
- 2013.
Reforma koju je EU proveo imala je za cilj usklađivanje, racionalizaciju i pojednostavnjenje odredbi ZPP-a donesenih u okviru prethodnih reformi.
- 2008.
Reforma koju je EU proveo uključivala je ciljeve poboljšanja konkurentnosti i jačanja ugleda vina proizvedenih u EU-u, pojednostavnjenja pravila za upravljanje tržištem te očuvanja najbolje tradicije vinogradarstva u EU-u, čime je pojačana njegova društvena uloga i uloga u očuvanju okoliša u ruralnim područjima.
- 1999.
Reformom je ojačan cilj postizanja bolje ravnoteže između ponude i potražnje tako što je proizvođačima omogućeno da proizvodnju usklade s tržišnim zahtjevima za većom kvalitetom, te je poboljšana konkurentnost, dugoročno gledano – osobito s obzirom na pojačanu globalnu konkurenciju nakon pregovorâ o međunarodnim trgovinskim sporazumima – financiranjem restrukturiranja velikog dijela postojećih vinograda.
- 1980 s
U cilju smanjenja proizvodnje krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća pojačani su financijski poticaji za napuštanje vinograda.
- 1976-78
Organizacija tržišta postala je vrlo intervencionistička, sa zabranom sadnje i obvezom destilacije viška vina.
- 1962.
Prva zajednička organizacija tržišta (ZOT)
Programi potpore za vino
Programi potpore za vino uvedeni reformom zajedničke organizacije tržišta iz 2008. prvotno su obuhvaćali 13 mjera. Reformom zajedničke organizacije tržišta iz 2013. ukinute su potpore za destilaciju alkohola za piće, kriznu destilaciju i pojačavanje s pomoću koncentriranog mošta.
Umjesto njih, kao nova mjera uvedena je inovacija u sektoru vina u svrhu razvoja novih proizvoda, postupaka i tehnologija u vezi s proizvodima od vina. Nadalje, proširene su mjere promidžbe u državama članicama Unije o odgovornoj konzumaciji vina i o Unijinim sustavima oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla.
Nadalje, mjere restrukturiranja i prenamjene vinograda proširene su mjerom ponovne sadnje vinograda ako je ona potrebna nakon obveznog krčenja zbog zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga.
Države članice Unije u kojima se proizvodi vino trenutačno mogu davati potpore za sljedeće mjere:
- promidžba u zemljama izvan Unije
- informiranje potrošača o odgovornoj konzumaciji vina i Unijinim sustavima kvalitete
- restrukturiranje i prenamjena vinograda uključujući ponovnu sadnju zbog zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga
- zelena berba
- uzajamni fondovi
- osiguranje berbe
- ulaganja u poduzeća
- inovacije namijenjene razvoju novih proizvoda, postupaka i tehnologija
- destilacija nusproizvoda.
Godišnje alokacije sredstava iz proračuna Unije utvrđuju države članice Unije, uzimajući u obzir prijenos za neke države članice u program jedinstvenih plaćanja.
| 2009. | 2010. | 2011. | 2012. | 2013. | 2014. – 2016. | Od 2017. | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bugarska | 16 | 21 | 22 | 27 | 27 | 27 | 27 |
| Češka | 3 | 4 | 4 | 5 | 5 | 5 | 5 |
| Njemačka | 23 | 31 | 32 | 39 | 39 | 39 | 39 |
| Grčka | 14 | 19 | 20 | 24 | 24 | 24 | 24 |
| Španjolska | 214 | 284 | 279 | 358 | 353 | 210 | 210 |
| Francuska | 172 | 227 | 224 | 284 | 280 | 281 | 281 |
| Hrvatska | 12 | 11 | |||||
| Italija | 238 | 298 | 294 | 341 | 337 | 337 | 337 |
| Cipar | 3 | 4 | 4 | 5 | 5 | 5 | 5 |
| Litva | 0,03 | 0,04 | 0,05 | 0,05 | 0,05 | 0,05 | 0,05 |
| Luksemburg | 0,3 | 0,5 | 0,5 | 0,6 | 0,6 | ||
| Mađarska | 17 | 23 | 24 | 29 | 29 | 29 | 29 |
| Malta | 0,2 | 0,3 | 0,3 | 0,4 | 0,4 | ||
| Austrija | 8 | 11 | 11 | 14 | 14 | 14 | 14 |
| Portugal | 38 | 52 | 53 | 66 | 65 | 65 | 65 |
| Rumunjska | 42 | 42 | 42 | 42 | 42 | 48 | 48 |
| Slovenija | 4 | 5 | 5 | 6 | 6 | 6 | 6 |
| Slovačka | 3 | 4 | 4 | 5 | 5 | 5 | 5 |
| UK | 0,2 | 0,2 | 0,2 | 0,3 | 0,3 |
Odobrenja za sadnju vinove loze
Odobrenja za sadnju vinove loze primjenjuju se od početka 2016. Ona državama članicama omogućuju upravljanje sustavom besplatnih, neprenosivih odobrenja za sadnju na nacionalnoj razini.
Pravilima je utvrđen i zaštitni mehanizam za novu sadnju: odobrenja za sadnju ograničena su uvjetom da godišnje povećanje površine pod vinovom lozom u državi članici smije iznositi najviše 1 %. Države članice mogu, u opravdanim slučajevima, primijeniti ograničenja godišnjeg povećanja na razini regija ili za područja sa/bez zaštićenih oznaka izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.
Ako podneseni zahtjevi za odobrenja premašuju površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se mogu dodijeliti na proporcionalnoj osnovi i/ili prema jednom ili više kriterija za davanje prednosti koje je ta država članica odabrala. Do 31. prosinca 2022. preostala prava sadnje iz prethodnog sustava moguće je pretvoriti u odobrenja za sadnju. Nakon tog datuma, ukupnu površinu koja odgovara preostalim nepretvorenim starim pravima sadnje države članice mogu staviti na raspolaganje za dodatna odobrenja za sadnju.
Trgovinski sporazumi
Kako bi se olakšala trgovina između Unije i zemalja izvan Unije, Europska komisija, na temelju pregovaračkih smjernica Europskog vijeća, vodi bilateralne i multilateralne pregovore koji rezultiraju sklapanjem bilateralnih sporazuma i sporazuma o slobodnoj trgovini.
Zaštićene oznake u području vina
Baza podataka eAmbrosia obuhvaća registar oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićenih u Uniji te popise oznaka zemljopisnog podrijetla i naziva podrijetla iz zemalja izvan Unije koje su zaštićene u Uniji u okviru bilateralnih sporazuma o trgovini vinom.
Povezane informacije
Pravna osnova
Sektor vina uređen je osnovnim, delegiranim i provedbenim propisima, koji su dopunjeni smjernicama i pravnim tumačenjima.
Popisi vina tablice su koje sadržavaju:
- podatke za kontakt odgovornih službenih tijela i tijela vlasti nadležnih za sektor vina
- informacije o vinogradarskim područjima i registrima
- sorte vinove loze koje su odobrene za proizvodnju i označivanje.
Na temelju propisa Unije objava tih popisa obavezna je za dionike iz Unije i izvan nje.
Povezane informacije
Praćenje tržišta
Opservatorij za tržište vina posjeduje najnovije informacije o praćenju tržišta u pogledu proizvodnje, zaliha, trgovine, područja i potrošnje. Posjeduje i informacije o Unijinim i nacionalnim programima potpore u sektoru vina za potrebe analize i evaluacije.
Odbori
Sektorski upravljački odbori zamijenjeni su jedinstvenim upravljačkim odborom za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta.
Skupine za građanski dijalog pomažu Europskoj komisiji u održavanju redovitog dijaloga s dionicima o svim pitanjima povezanima sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, uključujući i ruralni razvoj, te njezinom provedbom.
