Hmelj

Pregled

Riječ „hmelj” obuhvaća sljedeće tri skupine proizvoda:

• češere hmelja, svježe ili osušene
• hmelj u obliku praha ili peleta
• ekstrakte hmelja.

Hmelj se uzgaja na oko 2600 poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji, što obuhvaća 26 500 ha odnosno 60 % ukupne površine koja se upotrebljava za uzgoj hmelja u svijetu.

Hmelj se uzgaja u četrnaest država članica Unije. U Njemačkoj se uzgaja na otprilike 17 000 hektara, što čini 60 % površine pod hmeljem u Uniji i otprilike jednu trećinu površine namijenjene uzgoju hmelja u svijetu. Ostali glavni proizvođači u Uniji jesu Češka, Poljska i Slovenija.

U cijelom se svijetu, a posebno u Europi, uzgojne površine smanjuju, među ostalim i zbog sve većeg udjela alfa kiseline u hmelju i njezine sve manje upotrebe u pivu. Alfa kiselina sastojak je hmelja koji pivu daje gorčinu i druge okuse.

Proizvodnja

Unija godišnje proizvede oko 50 000 tona hmelja, što redovito daje više od 5000 tona alfa kiseline.

Godišnja proizvodnja hmelja u svijetu iznosi od 80 000 do 100 000 tona, što odgovara količini od 8000 do 10 000 tona alfa kiseline. Potražnja za alfa kiselinom procjenjuje se na oko 8000 tona, na temelju činjenice da je za svaki hektolitar piva prosječno potrebno 4,1 g alfa kiseline. Sadržaj hmelja varira ovisno o vrsti piva, a posebno njegovoj gorčini, te o sorti hmelja. Zbog tehnološkog napretka i sve veće sklonosti potrošača manje gorkim pivima sadržaj hmelja u pivu smanjuje se iz godine u godinu (1995. je još iznosio 6,3 g alfa kiseline po hektolitru). 

Iako svjetska proizvodnja piva raste, potražnja za alfa kiselinom nije u velikom porastu. Budući da ponuda trenutačno nadilazi potražnju, prosječne cijene na ugovorenom i slobodnom tržištu hmelja prilično su niske od 2009.

Povezane informacije

Izvješća o berbi hmelja

Prekomorska trgovina

Unija, a osobito Njemačka, jedno je od glavnih središta svjetskog tržišta hmelja. Kad je riječ o vanjskoj trgovini, Unija je tradicionalni neto izvoznik. Posljednjih godina višak iznosi oko 20 000 tona ekvivalenata češera. Glavni je kupac Rusija, za kojom slijede Sjedinjene Američke Države i Japan.

Sve države članice u kojima se uzgaja hmelj, osim jedne, članice su Međunarodne konvencije uzgajivača hmelja, čiji je cilj promicanje razmjene informacija među samim proizvođačima i s drugim dionicima u sektoru (trgovci i pivari).

Hmelj i proizvodi od hmelja smiju se uvoziti u EU samo ako im je priložena potvrda o jednakovrijednosti koju je izdala agencija koju je ovlastila treća zemlja podrijetla ili, ako ona u zemlji podrijetla ne postoji, neka već ovlaštena agencija izvan zemlje podrijetla proizvoda.

Pravna osnova

Glavne pravne odredbe za sektor hmelja, a to su odredbe o certifikaciji, skupinama proizvođača i uvozu, utvrđene su Uredbom (EU) br. 1308/2013 o zajedničkoj organizaciji tržišta.

Povezane informacije

Mjerodavni propisi Unije za hmelj

Odbori

Različiti odbori, koji se sastoje od predstavnika vlada, a predsjeda im predstavnik Europske komisije, redovito se sastaju kako bi se Komisijina dužnost donošenja provedbenih akata izvršavala pod nadzorom država članica EU-a.

Odbor za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta raspravlja o temama kao što su kretanje cijena na tržištu te proizvodnja i trgovina u Uniji i zemljama izvan Unije.