Pregled
Riječ „hmelj” obuhvaća sljedeće tri skupine proizvoda:
- češere hmelja, svježe ili osušene
- hmelj u obliku praha ili peleta
- ekstrakte hmelja.
Hmelj se uzgaja na oko 2 600 poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji, što obuhvaća 26 500 ha odnosno 60 % ukupne površine koja se upotrebljava za uzgoj hmelja u svijetu.
Hmelj se uzgaja u četrnaest država članica Unije. U Njemačkoj se uzgaja na otprilike 17 000 hektara, što čini 60 % površine pod hmeljem u Uniji i otprilike jednu trećinu površine namijenjene uzgoju hmelja u svijetu. Ostali glavni proizvođači u Uniji jesu Češka, Poljska i Slovenija.
U cijelom se svijetu, a posebno u Europi, uzgojne površine smanjuju, među ostalim i zbog sve većeg udjela alfa kiseline u hmelju i opadanja upotrebe hmelja u pivu. Alfa kiselina sastojak je hmelja koji pivu daje gorčinu i druge okuse.
Proizvodnja
Unija godišnje proizvede oko 50 000 tona hmelja. Proizvodnja alfa kiseline redovito premašuje 5 000 tona.
Godišnja proizvodnja hmelja u svijetu iznosi od 80 000 do 100 000 tona, što odgovara količini od 8 000 do 10 000 tona alfa kiseline. Potražnja za alfa kiselinom procjenjuje se na oko 8 000 tona, na temelju činjenice da je za svaki hektolitar piva prosječno potrebno 4,1 g alfa kiseline. Sadržaj hmelja varira ovisno o vrsti piva, a posebno njegovoj gorčini, te o sorti hmelja. Zbog tehnološkog napretka i sve veće sklonosti potrošača manje gorkim pivima sadržaj hmelja u pivu smanjuje se iz godine u godinu (1995. je još iznosio 6,3 g alfa kiseline po hektolitru).
Iako svjetska proizvodnja piva raste, potražnja za alfa kiselinom nije u velikom porastu. Budući da ponuda trenutačno nadilazi potražnju, prosječne cijene na ugovorenom i slobodnom tržištu hmelja prilično su niske od 2009.
Povezane informacije
Prekomorska trgovina
Unija, a osobito Njemačka, jedno je od glavnih čvoriša svjetskog tržišta hmelja. Kad je riječ o vanjskoj trgovini, Unija je tradicionalni neto izvoznik. Posljednjih godina višak iznosi oko 20 000 tona ekvivalenata češera godišnje. Glavni je kupac Rusija, za kojom slijede Sjedinjene Američke Države i Japan.
Sve države članice u kojima se uzgaja hmelj, osim jedne, članice su međunarodne konvencije uzgajivača hmelja, čiji je cilj promicanje razmjene informacija, među samim proizvođačima i s drugim dionicima u sektoru (trgovci i pivari).
Pravna osnova
Uredbom (EU) 1308/2013 o zajedničkoj organizaciji tržišta utvrđene su glavne pravne odredbe koje se odnose na sektor hmelja. Riječ je o odredbama o certifikaciji, skupinama proizvođača i uvozu.
Povezane informacije
Mjerodavni propisi Unije u pogledu hmelja
Odbori
Kako bi države članice Unije imale kontrolu nad izvršavanjem nadležnosti Europske komisije za donošenje provedbenih propisa, osnovani su razni odbori, koji se sastoje od predstavnika vlada, a predsjeda im predstavnik Europske komisije.
Odbor za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta raspravlja o temama kao što su razvoj cijena na tržištu, proizvodnja i trgovina u Uniji i zemljama izvan Unije.