Pregled
Kolonije medonosnih pčela iznimno su važne za poljoprivredu i okoliš. One oplođuju biljke oprašivanjem, a pčelarstvo pak doprinosi razvoju ruralnih područja.
Pčelarstvo je prisutno u svim državama članicama Europske unije, s tim da se uvjeti proizvodnje, prinosi i pčelarske prakse razlikuju od zemlje do zemlje. Unija je, nakon Kine, drugi po veličini proizvođač meda u svijetu, no istovremeno je i neto uvoznik meda iz trećih zemalja. Države članice Unije s najvećom proizvodnjom meda (Rumunjska, Španjolska, Mađarska, Njemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska) uglavnom su smještene u južnom dijelu Europe, gdje su klimatski uvjeti povoljniji za pčelarstvo.
Unija uz med proizvodi i razne druge pčelarske proizvode, uključujući pelud, propolis, matičnu mliječ i pčelinji vosak. Sav med koji se stavlja na tržište u Uniji mora biti u skladu s pravilima o kvaliteti i označivanju utvrđenima u Direktivi o medu (2001/110).
Nacionalni pčelarski programi
Svaka država članica Unije može izraditi nacionalni pčelarski program, koji dobiva potporu Unije. Ti se programi izrađuju za razdoblje od tri godine. Pčelarski programi za razdoblje od 2020. do 2022. odobreni su Provedbenom odlukom (EU) 2019/974 u svim državama članicama Unije.
U okviru tih programa, za financiranje je prihvatljivo osam posebnih mjera:
- tehnička pomoć, primjerice osposobljavanje pčelara i skupina pčelara o temama kao što su uzgoj ili sprečavanje bolesti, vrcanje, skladištenje, pakiranje meda itd.
- suzbijanje štetnika u pčelinjim košnicama i bolesti koje pogađaju pčele, a posebno varooze (grinja Varroa endemski je parazit koji slabi imunitet pčela i može dovesti do gubitka pčelinjih kolonija)
- racionalizacija sezonskog premještanja pčela pružanjem relevantnih informacija i materijalâ
- analiza pčelarskih proizvoda kao što su med, matična mliječ, propolis, pelud i pčelinji vosak
- obnavljanje pčelinjeg fonda
- primijenjeno istraživanje
- praćenje tržišta
- poboljšanje kvalitete proizvoda u cilju iskorištavanja potencijala pčelarskih proizvoda na tržištu.
Europska komisija svake tri godine podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi mjera u sektoru pčelarstva.
Izvješće o provedbi pčelarskih programa
Proračun
Za pčelarske godine 2020. – 2022. na nacionalne pčelarske programe u Uniji potrošit će se 240 milijuna EUR, što je 11 % više u odnosu na razdoblje 2017. 2019. Polovina tih sredstava dolazi iz proračuna Unije, a druga polovina su sredstva država članica Unije, kako je odobreno Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/974. Dodjela Unijinih sredstava za te programe temelji se na broju košnica u pojedinoj državi članici Unije koji je prijavljen Komisiji u skladu s člankom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1366.
Pravna osnova
Uredba (EU) 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, koja je dopunjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/1366.
Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1368 utvrđena su detaljna pravila za primjenu nacionalnih pčelarskih programa.
Odbori
Različiti odbori, koji se sastoje od predstavnika vlada, a predsjeda im predstavnik Komisije, redovito se sastaju kako bi se Komisijina nadležnost za donošenje provedbenih akata izvršavala pod nadzorom država članica EU-a.
Stručna skupina za poljoprivredna tržišta raspravlja o temama kao što su razvoj cijena na tržištu, proizvodnja i trgovina u Uniji i zemljama izvan Unije.
Skupina za građanski dijalog o uzgoju životinja pomaže Komisiji u održavanju redovitog dijaloga o svim pitanjima povezanima s medom.
Dokumenti
Povezane poveznice
Skupina za građanski dijalog i radna skupina za proizvode životinjskog podrijetla (2014. – 2022.)
The civil dialogue group on animal products represents five sectors: beef and veal, pigmeat, poultrymeat and eggs, sheepmeat and goatmeat, and beekeeping.