Mreža podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava

Sudjelovanje je jednostavno: samo se obratite agenciji za vezu FSDN-a koja organizira prikupljanje podataka u vašoj zemlji. Budući da je FSDN dobrovoljna anketa osmišljena za „tržišno usmjerena poljoprivredna gospodarstva”, nacionalna agencija za vezu može provjeriti ispunjava li vaše poljoprivredno gospodarstvo kriterije za sudjelovanje.

Prikupljeni podaci podupiru analizu održivosti na nacionalnoj razini i razini EU-a, čime se tvorcima politika pomaže da donesu utemeljene odluke o ZPP-u i širim politikama koje utječu na poljoprivredni sektor. Poljoprivredna istraživanja u području ekonomije i održivosti koriste prikupljene informacije kao ključni izvor podataka.

Nacionalna tijela poljoprivrednicima pružaju savjete i povratne informacije na temelju podataka iz FSDN-a, pri čemu uglavnom primjenjuju usporedbe pokazatelja održivosti između gospodarstva i skupina sličnih poljoprivrednih gospodarstava, posebno onih s najboljim rezultatima (referentno vrednovanje). Kako bi FSDN ostvario smislene rezultate, države članice EU-a moraju odabrati reprezentativan uzorak poljoprivrednih gospodarstava na kojima bi se trebalo dobrovoljno prijaviti dovoljno poljoprivrednih gospodarstava koja pripadaju različitim kriterijima odabira. Prikupljanje podataka na razini poljoprivrednog gospodarstva omogućuje povezivanje različitih aspekata održivosti unutar svakog poljoprivrednog gospodarstva i analizu skupina poljoprivrednih gospodarstava na temelju sličnih značajki.

U jednoj ključnoj analizi poljoprivredna gospodarstva koja se prijavljuju za određene intervencije u okviru ZPP-a uspoređuju se s usporedivim poljoprivrednim gospodarstvima koja to ne čine, čime se usmjeravaju poboljšanja poljoprivrednih politika.

Poljoprivrednici koji sudjeluju dobivaju pristup izvješćima u kojima se njihovi rezultati uspoređuju sa sličnim poljoprivrednim gospodarstvima, na primjer onima u istom sektoru ili slične gospodarske veličine, što im pomaže da poboljšaju uspješnost i upravljanje. Neke zemlje nude i financijske poticaje za poljoprivrednike koji se pridružuju.

Poljoprivrednici koji ne sudjeluju i dalje mogu imati koristi, iako su rezultati kojima imaju pristup obično manje detaljni i prilagođeni.

Pružanje podataka također je način da se doprinese učinkovitijoj politici. To je način na koji poljoprivrednici koji sudjeluju mogu oblikovati ZPP budućnosti.

Vrijeme potrebno za prikupljanje podataka ovisi o tome kako se podaci prikupljaju u svakoj zemlji. U nekim se zemljama podaci prikupljaju iz registara i uprava. U drugima prikupljači podataka izravno posjećuju poljoprivredna gospodarstva ili poljoprivrednici mogu sami sastaviti podatke. Za određene pojedinosti stupite u kontakt sa svojom agencijom za vezu FSDN-a.

Do 2025. prikupljene informacije odnosile su se isključivo na strukturne (površine usjeva, površine životinja, imovina) i knjigovodstvene informacije (vrijednost proizvodnje poljoprivrednog gospodarstva, troškovi ulaznih materijala poljoprivrednog gospodarstva kao što su gnojiva i pesticidi). Postupno se dodaju i druge informacije, kao što su količine gnojiva, pesticida, hrane za životinje i antimikrobnih sredstava. Prikupljat će se i podaci o upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom u pogledu ekoloških poljoprivrednih praksi, stajskog gnoja, vode, energije, integracije tržišta i drugih čimbenika.

FSDN-om su potrebni samo podaci na razini poljoprivrednog gospodarstva koji nisu dostupni drugdje jer se primjenjuje pristup „prikupljanje jednom, višestruka ponovna uporaba”, pri čemu se upotrebljava što više podataka iz postojećih nacionalnih baza podataka i baza podataka EU-a, uključujući integrirani sustav administrativne kontrole (IAKS) kojim se upravlja zahtjevima za potporu u okviru ZPP-a u državama članicama EU-a.

Tim se pristupom pridonosi smanjenju količine informacija koje se traže izravno od poljoprivrednika koji sudjeluju u programu i boljem iskorištavanju dostupnih podataka za analizu politika. Međutim, neke posebne informacije možda će se i dalje morati prikupljati izravno od poljoprivrednika ako nisu dostupne iz drugih izvora.

Nacionalne uprave prikupljaju podatke, a zatim ih šalju Europskoj komisiji kako bi se omogućila analiza održivosti na razini poljoprivrednih gospodarstava kao potpora procjeni i poboljšanju poljoprivredne politike.

Nacionalne uprave i Europska komisija objavljuju podatke samo u agregiranom obliku, čime se osigurava da se ne objavljuju pojedinačni podaci o poljoprivrednom gospodarstvu. Istraživači mogu zatražiti detaljnije podatke, ali samo u istraživačke svrhe.

Ovisno o nacionalnom sustavu prikupljanja podataka, podatke mogu prikupljati geodeti ili oni mogu biti dobiveni iz računovodstvenih sustava poljoprivrednih gospodarstava, softvera za upravljanje ili dokumenata kao što su računi. U svim slučajevima primjenjuju se stroga pravila o zaštiti podataka kako bi se spriječila zlouporaba ili otkrivanje osobnih podataka.