Skip to main content
Logotip Europske komisije
Agriculture and rural development

Održiva uporaba zemljišta (ekologizacija)

Održiva uporaba poljoprivrednog zemljišta, financijska korist poljoprivrednicima.

Ciljevi ekologizacije

Oko polovine teritorija Europske unije pokriveno je obrađenim zemljištem. Poljoprivrednici upravljaju ruralnim područjima, oblikuju krajolike i svojim radom pružaju javna dobra koja svima donose korist. Međutim, njihov život ovisi i o prirodnim resursima kao što su tlo i voda. Klimatske prilike, stanje okoliša, bioraznolikost i kvaliteta vode utječu na poljoprivredne aktivnosti.

„Zelenim izravnim plaćanjem” (ili „ekologizacijom”) podupiru se poljoprivrednici koji uvode ili zadržavaju poljoprivredne prakse kojima se pridonosi ostvarivanju ekoloških i klimatskih ciljeva. EU s pomoću ekologizacije nagrađuje poljoprivrednike za očuvanje prirodnih resursa i pružanje javnih dobara koja su korisna za građane, ali se ne odražavaju u tržišnim cijenama.

Države članice EU-a moraju 30 % svoje potpore dohotku namijeniti „ekologizaciji”.

Novi ZPP: 2023. – 2027.

U lipnju 2021., nakon opsežnih pregovora između Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije, postignut je dogovor o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Taj je dogovor službeno donesen 2. prosinca 2021., a novi ZPP počet će se primjenjivati 1. siječnja 2023.

U okviru novog ZPP-a postojeći sustavi uvjetovanosti i ekologizacije izmijenit će se tako da se uzmu u obzir veće zelene ambicije i da se pridonese ciljevima europskog zelenog plana. To uključuje uvođenje programa za ekologiju, kojima će se osigurati snažniji poticaji za poljoprivredne prakse koje pogoduju klimi i okolišu. Do 2023. primjenjivat će se trenutačne mjere u skladu s odredbama prijelazne uredbe o ZPP-u.

Plaćanja za ekologizaciju u praksi

Poljoprivrednici primaju zeleno izravno plaćanje ako primjenjuju tri obvezne prakse korisne za okoliš (posebno za tlo i bioraznolikost):

  • raznolikost usjeva: veća raznolikost usjeva pridonosi otpornosti tla i ekosustava
  • održavanje stalnih travnjaka: travnjaci potiču sekvestraciju ugljika i štite bioraznolikost (staništa)
  • namjena 5 % obradivog zemljišta za područja koja su pogodna za bioraznolikost: ekološki značajne površine, kao što su drveće, živice ili zemljište ostavljeno na ugaru kojima se poboljšavaju bioraznolikost i staništa.

Raznolikost usjeva

Poljoprivredna gospodarstva s više od 10 hektara obradivog zemljišta moraju uzgajati barem dva usjeva, dok ona s više od 30 hektara barem tri usjeva. Glavni usjev ne smije se prostirati na više od 75 % zemljišta. Postoje izuzeća od pravila, ovisno o pojedinačnoj situaciji, na primjer, za gospodarstva s velikim udjelom travnjaka koji su ionako korisni za okoliš.

Održavanje trajnih travnjaka

Omjer trajnih travnjaka u odnosu na poljoprivredno zemljište određuju države članice EU-a na nacionalnoj ili regionalnoj razini (sa stupnjem fleksibilnosti od 5 %). One određuju i područja ekološki osjetljivih trajnih travnjaka koja poljoprivrednici ne smiju orati ili prenamijeniti.

Ekološki značajne površine

Poljoprivrednici s obradivim zemljištem većim od 15 hektara moraju osigurati da je najmanje 5 % njihova zemljišta ekološki značajna površina u cilju očuvanja i poboljšanja bioraznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima.

Report from the Commission on the implementation of the ecological focus area obligation under the green direct payment scheme
English
(HTML)
Preuzimanje

Izuzeća

Zbog administrativnih razloga i razloga proporcionalnosti pravila ekologizacije ne primjenjuju se na poljoprivrednike koji su se odlučili za program za male poljoprivrednike.

Ekološki poljoprivrednici za svoje poljoprivredno gospodarstvo automatski primaju plaćanje za ekologizaciju jer se smatra da prirodom svojeg posla rade za dobrobit okoliša.

Ovisno o pojedinačnoj situaciji poljoprivrednika mogu se primjenjivati i druga izuzeća.

Prakse koje nisu ekologizacija

Države članice EU-a mogu poljoprivrednicima omogućiti da jednakovrijednim praksama ispune jedan ili više zahtjeva ekologizacije. Jednakovrijedne prakse moraju se temeljiti na poljoprivredno-okolišnim programima koji se provode u okviru programa ruralnog razvoja država članica ili nacionalnih/regionalnih programa certificiranja.

Svaka država članica EU-a osigurava da poljoprivrednici koji primjenjuju alternativne prakse ne dobivaju istodobno potporu dohotku namijenjenu obveznoj ekologizaciji i potporu iz fondova za ruralni razvoj.

Povezane informacije

Ruralni razvoj

Kazne za nepoštovanje pravila

Poljoprivrednici koji se ne pridržavaju pravila ekologizacije dobivaju manje novca. Ta smanjenja ovise o broju hektara za koje je utvrđeno da nisu u skladu s pravilima, uzimajući u obzir prirodu zahtjeva ekologizacije.

Od 2017. nacionalne vlade mogu povrh smanjenja plaćanja za ekologizaciju nametnuti administrativne kazne koje moraju biti proporcionalne, ovisno o ozbiljnosti i opsegu nepoštovanja pravila.

Pravila

Ekologizacija je uređena pravilima o izravnim plaćanjima u okviru ZPP-a (Uredba EU-a br. 1307/2013, Delegirana uredba EU-a br. 639/2014, Provedbena uredba EU-a br. 641/2014).