Što je dobrovoljna proizvodno vezana potpora?
U okviru zajedničke poljoprivredne politike postupno se ukida povezanost primanja potpore dohotku i proizvodnje određenih proizvoda („proizvodno nevezana potpora”). Time se nastoji izbjeći prekomjerna proizvodnja određenih proizvoda i osigurati da poljoprivrednici odgovaraju na stvarnu tržišnu potražnju.
Međutim, u nekim slučajevima može biti potrebna ciljana potpora određenom sektoru ili podsektoru poljoprivrede koji se nalazi u poteškoćama. Programom dobrovoljne proizvodno vezane potpore nastoji se spriječiti da se poteškoće prošire jer bi to moglo dovesti do napuštanja proizvodnje i utjecati na druge dijelove lanca opskrbe ili povezana tržišta.
Stoga države članice EU-a mogu i dalje ograničen iznos potpore dohotku povezivati s određenim sektorima ili proizvodima, no pritom moraju ispuniti razne uvjete i poštovati stroga ograničenja kako bi se smanjio rizik narušavanja tržišta.
Novi ZPP: 2023. – 2027.
U lipnju 2021., nakon opsežnih pregovora između Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije, postignut je dogovor o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Novi ZPP počet će se primjenjivati 1. siječnja 2023.
U okviru novog ZPP-a izmijenit će se postojeći sustav potpore dohotku te će se uvesti mjere kojima će se osigurati pravednija raspodjela financijske potpore za poljoprivrednike i radnike u cijelom EU-u. Do 2023. i dalje će se primjenjivati trenutačne mjere potpore dohotku u skladu s odredbama prijelazne uredbe o ZPP-u.
Dobrovoljna proizvodno vezana potpora u praksi
Dobrovoljna proizvodno vezana potpora jest program ograničavanja proizvodnje te je osmišljena kako bi se ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja.
Može se dodijeliti za sljedeće sektore: žitarice, uljarice, proteinske usjeve, mahunasto povrće u zrnu, lan, konoplju, rižu, orašasto voće, krumpir za proizvodnju škroba, mlijeko i mliječne proizvode, sjeme, ovčje i kozje meso, goveđe i teleće meso, maslinovo ulje, dudov svilac, sušenu krmu, hmelj, šećernu repu, šećernu trsku i cikoriju, voće i povrće i kulture kratkih ophodnji.
Kako bi financirale dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu, države članice EU-a slijede niz smjernica:
- mogu iskoristiti do 8 % svojeg ukupnog proračuna za potporu dohotku
- taj se postotak može povećati na 13 % ako su ispunjeni određeni preduvjeti
- taj se postotak može povećati na više od 13 % ako to odobri Europska komisija i ako potpora ispunjava vrlo stroge kriterije
- taj se postotak može povećati za dodatna 2 % ako se posebno podupire proizvodnja proteinskih usjeva.
Države članice EU-a mogu preispitati svoje odluke o dobrovoljnoj proizvodno vezanoj potpori do 1. kolovoza svake godine, s učinkom od sljedeće godine.
Sve su države članice EU-a osim Njemačke odlučile primijeniti taj program u razdoblju od 2015. do 2020.
Iznos financiranja i raspon obuhvaćenih sektora među njima se uvelike razlikuje.
