Glavni sadržaj
Logotip Europske komisije
Poljoprivreda i ruralni razvoj

Imaju li poljoprivrednici zaista poteškoća zbog nastojanja da se postignu klimatski ciljevi EU-a?

Klimatske promjene i drugi izazovi

Poljoprivrednici su među onima koje klimatske promjene najviše pogađaju:

  • sve češće i ekstremnije poplave i suše uništavaju im usjeve
  • jaka tuča i rani ili kasni mraz utječu na prinose voća i povrća
  • njihova sposobnost proizvodnje hrane u budućnosti ovisi o prirodi
  • slučajevi izbijanja bolesti životinja i bilja

Zbog svega toga prilagodba klimatskim promjenama više nije opcija, već potreba, a proizvodnja hrane može se i mora kombinirati sa zaštitom prirodnih resursa.

Pred poljoprivrednicima su i druge poteškoće:

  • niski i nestabilni prihodi i niska profitabilnost
  • slab komercijalni položaj na tržištu
  • složeni regulatorni zahtjevi
  • viši troškovi goriva i sve veća geopolitička nestabilnost

Za sigurnu budućnost poljoprivrede

Kako bi poljoprivreda u Europi i u budućnosti bila konkurentna, u svim je područjima politike EU-a potrebno zauzeti integrirani pristup održivosti. To znači da poljoprivrednicima treba pomoći da:

  • povećaju konkurentnost i izvore prihoda
  • se prilagode klimatskim promjenama, gubitku bioraznolikosti i onečišćenju
  • održivo i učinkovito koriste prirodne resurse
  • maksimalno iskoriste inovacije, tehnologiju i zelenu tranziciju
  • stvaraju nove mogućnosti za izvoz
  • smanje kritične ovisnosti

Komisija nastoji povećati otpornost poljoprivrednog sektora na klimatske promjene, posebno na poplave i suše te promjene u temperaturama i količinama padalina.

Postavila je dva cilja:

  • dugoročni je cilj da poljoprivreda u Uniji bude klimatski pametna
  • kratkoročni je cilj pomoći poljoprivrednicima da se nose sa sve češćim krizama, uključujući one uzrokovane klimatskim promjenama.

Kako EU pomaže?

Naša zajednička poljoprivredna politika najveći je izvor financijskih sredstava EU-a za okoliš i može pridonijeti skladnom suživotu poljoprivrede i prirode.

Do 2027.

gotovo 98 milijardi eura (32 % ukupnog proračuna ZPP-a)
utrošit će se na mjere koje pogoduju klimi, vodi, tlu, zraku, bioraznolikosti i dobrobiti životinja.
na 47 % poljoprivrednih zemljišta u Uniji uvest će se dobrovoljne prakse
za održivo upravljanje prirodnim resursima, uz ulaganje znatnih napora u zaštitu tla.
10 % poljoprivrednih zemljišta u Uniji primat će financijska sredstva EU-a
za ekološku poljoprivredu – 2020. bilo ih je svega 5,6 %.

Inovacije i osposobljavanje

Komisija predano surađuje s poljoprivrednicima kako bi prelazak na održivu proizvodnju hrane bio pravedan za sve. Zato se u okviru poljoprivredne politike EU-a i Obzora Europa, vodećeg istraživačkog fonda EU-a, ulaže u inovacije i osposobljavanje kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u tom prelasku.

  • U okviru programa Obzor Europa izdvaja se 10 milijardi eura za projekte povezane s hranom, poljoprivredom, ruralnim razvojem i biogospodarstvom.
  • Očekuje se da će više od 6 milijuna ljudi imati koristi od savjetovanja, osposobljavanja i razmjene znanja financiranih sredstvima EU-a ili će sudjelovati u inovacijskim projektima u okviru Europskog partnerstva za inovacije koji će se posebno baviti okolišnom i klimatskom učinkovitosti te socijalnim i ruralnim pitanjima.

Podcast Food for Europe

Izjava o ograničenju odgovornosti: tekst ove publikacije služi samo u informativne svrhe i nije pravno obvezujući.

Događanja