Kako šumski požari utječu na poljoprivredu i šume?
U EU-u je 2025. izgorjelo više od milijun hektara. Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare (EFFIS) ta je brojka do 25. kolovoza 2026. već dosegnula 620 000 hektara, što je već dvostruko više od prosjeka za razdoblje 2006. 2025. U Španjolskoj je već izgorjelo oko 295 000 hektara, 96 000 u Francuskoj i 91 000 u Italiji. U Belgiji je u najnovijem požaru izgorjelo 3 000 ha, što je više od 13 puta više od prosjeka za razdoblje 2006. 2025. za ovo doba godine.
Zbog klimatskih promjena, promjena u upravljanju zemljištem i ljudskog ponašanja šumski požari sve su češći i složeniji. Depopulacija ruralnih područja, napuštanje tradicionalnih poljoprivrednih praksi i nedovoljno aktivno gospodarenje šumama također su doveli do nakupljanja biomase u mnogim područjima.
Budući da šumski požari postaju intenzivniji, rašireniji i nepredvidljiviji, potrebno je upravljanje rizicima na razini poljoprivrednih gospodarstava, šuma i krajolika.
Kako bi se riješio taj sve složeniji rizik od šumskih požara, Europska komisija donijela je 25. ožujka 2026. Komunikaciju o integriranom upravljanju rizicima od šumskih požara, kojom se promiče integrirani pristup prevenciji, pripravnosti, odgovoru i oporavku, uz potporu aktivnom upravljanju zemljištem i šumama. U Komunikaciji se, među ostalim, ističe uloga poljoprivrednika i šumara u smanjenju rizika od šumskih požara održivim praksama te se naglašava doprinos zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Koju ulogu imaju poljoprivrednici i posjednici šuma?
Poljoprivrednici i posjednici šuma imaju važnu ulogu tijekom cijelog ciklusa upravljanja šumskim požarima: prevencija, pripravnost, odgovor i obnova.
Aktivnim i održivim upravljanjem zemljištem i šumama smanjuju nakupljanje goriva, održavaju otvorene i mozaične krajolike te pomažu u ograničavanju širenja i intenziteta požara.
Njihova prisutnost u ruralnim područjima također podupire rano otkrivanje i odgovor na hitne situacije s pomoću strojeva, spremnika za vodu i lokalnog znanja.
Nakon požara poljoprivrednici i posjednici šuma imaju središnju ulogu u obnovi oštećenih poljoprivrednih i šumskih krajobraza ponovnom sadnjom, ponovnim sjetvom, ponovnim pošumljavanjem i oporavkom zemljišta.
Ključne poljoprivredne prakse i ulaganja
Aktivna poljoprivreda može smanjiti rizik od šumskih požara ograničavanjem zapaljive biomase i održavanjem krajobraza produktivnim i upravljanim. Poljoprivredni mozaički krajolici (PDF) posebno su važni jer razbijaju kontinuiranu vegetaciju i mogu pomoći u usporavanju širenja požara.
Ispaša, osobito ekstenzivna ispaša (PDF), pomaže u kontroli trava i grmlja koji mogu potaknuti požare i smanjiti intenzitet požara i širenje.
Agrošumarstvo i sylvopastoralizam, koji kombiniraju drveće, usjeve i/ili stoku, pomažu smanjiti suhu vegetaciju i spriječiti napuštanje zemljišta, posebno u mediteranskim regijama.
Trajni usjevi, kao što su vinogradi i maslinici, mogu djelovati kao požari ako se njima dobro upravlja.
Propisanim spaljivanjem može se smanjiti višak vegetacije u grmlju ako se ono provodi pod strogim uvjetima i uz potporu nadležnih tijela i vatrogasnih djelatnika.
Ključne šumarske prakse i ulaganja
Aktivno, prilagodljivo i održivo gospodarenje šumama ključno je za sprečavanje šumskih požara i otpornost na njih. Uključivanje sprečavanja požara u planove upravljanja šumama ili jednakovrijedne instrumente može pomoći u povezivanju prevencije, pripravnosti i oporavka.
Razrjeđivanjem, obrezivanjem i upravljanjem kopnenom vegetacijom smanjuje se višak biomase i otežava širenje požara; uklanjanje mrtvog drva trebalo bi se provesti na ekološki osjetljiv način kojim se smanjuje rizik od požara.
Propisanim spaljivanjem, prema potrebi, uklanja se višak mrtve vegetacije i podrasta.
Šumski požari, strateški smješteni i dobro održavani, spori ili zaustavljaju širenje požara.
Šumska infrastruktura i oprema, kao što su ceste, vodotoci, spremnici i akumulacije, toranj za promatranje i oprema za praćenje, poboljšavaju pripravnost i odgovor.
Diversifikacija vrsta i šumskih struktura – gdje je to moguće – korištenjem mješovitih sastojina i vrsta koje su manje sklone požarima poboljšava otpornost. Ako diversifikacija nije izvediva, na primjer u komercijalnim plantažama s jednom vrstom, posebno je važno aktivno i održivo upravljanje.
Obnova šuma nakon požara, uključujući potrebne intervencije nakon požara, kao što su čišćenje materijala kojim se mogu širiti štetni organizmi, kontrola erozije tla, potpora prirodnoj obnovi i ponovna sadnja, prema potrebi, vrsta prilagođenih lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima. Njima se podupiru i ciljevi Zakona o obnovi prirode.
Gubici usjeva uzrokovani sušama i toplinskim valovima utrostručili su se u posljednjih 50 godina diljem EU-a, što ukazuje na sve veću prijetnju koju ekstremna toplina predstavlja za poljoprivrednu produktivnost i sigurnost opskrbe hranom.
Kako se ZPP-om podupire upravljanje šumskim požarima?
ZPP je ključan izvor financijskih sredstava EU-a za sprečavanje šumskih požara na kopnu. Podupire poljoprivrednike i posjednike šuma u održavanju zemljišta kojima se aktivno upravlja i koje je otpornije na požare, među ostalim ekstenzivnom ispašom, agrošumarstvom, trajnim nasadima, mozaičkim krajobrazima, obnovom šuma, šumskim radovima na vegetaciji, požarima i šumskom infrastrukturom kao što su ceste.
Oko 1 milijarde EUR financijskih sredstava ZPP-a izravno je namijenjeno sprečavanju i obnovi šuma nakon prirodnih katastrofa, uključujući požare, dok je oko 4,2 milijarde EUR dodijeljeno za intervencije u šumarstvu u okviru ZPP-a koje se temelje na održivom gospodarenju šumama.
ZPP-om se neizravno pridonosi i potporom dohotku te plaćanjima za zaštitu okoliša i klimu koja pomažu održati održivost poljoprivrede u regijama sklonima požarima, smanjiti napuštanje zemljišta i poduprijeti prilagodbu klimatskim promjenama.
U okviru ZPP-a za razdoblje 2023. 2027. predviđen je niz alata za potporu sprečavanju i obnovi šumskih požara, uključujući:
preventivna ulaganja u poljoprivredu i šumarstvo kako bi se smanjio učinak prirodnih katastrofa;
Primjeri uključuju prirodne barijere koje se temelje na šumama u Njemačkoj, dvostruku namjenu šumskih protupožarnih pojaseva u južnoj Toskani i mrežu za praćenje sigurnosti od šumskih požara u Latviji.
ulaganja za obnovu poljoprivrednog i šumarskog proizvodnog potencijala nakon prirodnih katastrofa;
Primjer je ponovno pošumljavanje izgorjele šume u Francuskoj
- plaćanja za obveze povezane s okolišem i klimom kojima se podupiru prakse kao što su ispaša, agrošumarstvo, kontrola biomase i poboljšanje strukture šuma;
- alate za upravljanje rizicima i krizna plaćanja, uključujući potporu za osiguranje i naknadu nakon velikih gubitaka;
Ostali alati uključuju produktivna ulaganja kojima se podupiru energija iz obnovljivih izvora i biogospodarstvo; neproduktivna ulaganja, plaćanja za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje; suradnju i operativne skupine Europskog partnerstva za inovacije; usluge osposobljavanja i savjetovanja; programe za ekologiju; i proizvodno vezana potpora dohotku.
Primjeri operativne skupine mreže EIP-AGRI u Španjolskoj uključuju upotrebu ekstenzivnog stočarstva ovaca i koza za kontrolu i sprečavanje požara te razvoj standardiziranog i prilagodljivog alata za osmišljavanje produktivnih požara.
U okviru budućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), dugoročnog plana potrošnje Europske unije, prijedlogom ZPP-a zadržavaju se trenutačne mogućnosti financiranja sprečavanja i obnove šumskih požara te se jača potpora za ekstenzivnu ispašu, uključujući tradicionalne prakse kao što je sezonska ispaša. Podupire se i prijelaz na održivije agroekološke modele otporne na požare, posebno u planinskim područjima i područjima sklonima požarima.
Šume su gospodarsko i ekološko bogatstvo na koje izravno utječu brojne prijetnje: globalno zagrijavanje, paraziti, bolesti, oluje i, naravno, požari. Nemoguće je ignorirati razorne požare koji svakog ljeta haraju šumama južne Europe.
Korisni linkovi
- Komunikacija o integriranom upravljanju rizicima od šumskih požara, u kojoj se utvrđuje integrirani pristup u području prevencije, pripravnosti, odgovora i oporavka, uključujući potporu za aktivno upravljanje zemljištem i šumama.
- Strategija za biogospodarstvo, kojom se podupire održiva upotreba biomase, uključujući regije sklone požarima, razvojem lanaca vrijednosti na biološkoj osnovi.
- Strategija stočarstva, kojom se prepoznaje važna uloga ispaše u upravljanju biomasom travnjaka i smanjenju rizika od požara.
- | Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći
- Šumski požari | Glavna uprava za okoliš
- Trenutačno stanje šumskih požara u Europi | EFFIS
- HORIZON Firelogue i FIRES
- | UCP Mreža znanja za sprječavanje šumskih požara na kopnu
- Promjena šumskih požara – političke opcije za europski dokument prilagođen vatrogascima iz INTEROVIC-a – Španjolska
- Tematsko izvješće br. 16/2025: Financijska sredstva EU-a za borbu protiv šumskih požara (PDF)