Kako se poljoprivreda može nositi s toplinskim stresom
Klimatski ekstremi, uključujući toplinske valove i suše, sve su češći i ozbiljniji diljem Europe. Samo u srpnju 2026. temperature u mnogim su zemljama porasle za 5 °C na 12 °C iznad sezonskih prosjeka, što je uzrokovalo ozbiljne socioekonomske učinke i poremetilo poljoprivredne aktivnosti. Budući da toplinski valovi postaju intenzivniji, rašireniji i nepredvidljiviji, mjere za prilagodbu toplinskom stresu moraju se planirati unaprijed i na razini poljoprivrednih gospodarstava i na razini krajolika.
Toplinski stres narušava ključne faze razvoja usjeva smanjujući plodnost, ubrzavajući dozrijevanje žitarica i povećavajući potražnju za vodom. Kad je riječ o sektoru stočarstva, visoke temperature ne samo da znatno utječu na dnevni ciklus i razdoblje ispaše životinja, nego i smanjuju unos i učinkovitost hrane za životinje uz istodobno povećanje potrošnje vode. U ekstremnim uvjetima toplinski stres znatno povećava stopu smrtnosti životinja. Gubici usjeva uzrokovani sušama i toplinskim valovima utrostručili su se u posljednjih 50 godina diljem EU-a, što ukazuje na sve veću prijetnju koju ekstremna toplina predstavlja za poljoprivrednu produktivnost i sigurnost opskrbe hranom.
Prilagodba upravljanja usjevima
Za ublažavanje učinaka toplinskih valova na usjeve potrebne su mjere kojima se smanjuju temperature biljaka i tla uz istodobno održavanje odgovarajuće dostupnosti vode. U točkama u nastavku sažete su mjere koje se mogu poduzeti tijekom različitih vremenskih razdoblja.
Kratkoročno
- Toplinska zaštita na razini usjeva putem mjera kao što su multifunkcionalne mreže, primjena lista kaolina, kasna ili smanjena obrezivanje te staklenici ili folije.
- Navodnjavanje je ključno djelovanje za ograničavanje učinaka ekstremne topline i opadanja vlage u tlu. Budući da navodnjavanje može dodatno opteretiti oskudne vodne resurse, prednost bi trebalo dati učinkovitim sustavima i održivim rješenjima za upravljanje vodama.
- Predviđanje učinaka toplinskih valova:
- odabir usjeva i sorti čiji ciklusi uzgoja svode izloženost razdobljima ekstremne vrućine na najmanju moguću mjeru, uključujući sorte koje rano dozrijevaju za zimske i proljetne usjeve;
- diversifikacijom proizvodnje prema usjevima koji su tolerantniji na visoke temperature, kao što je sirak umjesto kukuruza; i
- promicanje otpornih poljoprivrednih sustava, uključujući ekološku poljoprivredu i agroekologiju.
- Predviđanje učinaka toplinskih valova:
- Povećati dostupnost vode ulaganjem u odgovarajuću infrastrukturu za skladištenje vode, provedbom mjera za prirodno zadržavanje vode koordiniranim djelovanjem na teritorijalnoj razini, proširenjem ponovne uporabe pročišćene vode za navodnjavanje i promicanjem kružnih pristupa upravljanju vodama. Tim se mjerama zajedno mogu smanjiti rizici od suše, poplava i šumskih požara te istodobno ojačati otpornost i prilagodljivost poljoprivrednih krajobraza.
- Poboljšati zdravlje tla i kapacitete za skladištenje vode praksama kao što su smanjena obrada tla, trajni pokrov tla, kontrolirana upotreba strojeva za sprečavanje zbijanja, povećanje količine organskih tvari u tlu i ciljane prakse prikupljanja vode u trajnim nasadima. Te mjere pomažu tlu da dulje zadrži vlagu i smanji osjetljivost usjeva tijekom sušnih razdoblja.
Prilagodba stoke
Za poboljšanje otpornosti stoke na toplinski stres potrebne su hitne mjere upravljanja i dugoročna ulaganja.
Kratkoročne prakse za rješavanje toplinskog stresa
- Osigurati stalan pristup čistoj, svježoj pitkoj vodi i prema potrebi povećati broj mjesta za zalijevanje.
- Osigurati prirodnu ili umjetnu hladovinu u područjima za ispašu i odmor.
- Prilagodite rasporede hranjenja hladnijim razdobljima dana i prilagodite prehranu kako biste održali unos hrane tijekom toplinskih valova.
- Ako je moguće, smanjiti gustoću populacije stoke u zatvorenom prostoru kako bi se nakupljanje topline svelo na najmanju moguću mjeru i poboljšala cirkulacija zraka.
- Provesti protokole za odgovor na hitne situacije za prijevoz, rukovanje i druge stresne prakse upravljanja tijekom najtoplijih sati u danu.
- Povećati praćenje pokazatelja ponašanja životinja kako bi se otkrili rani znakovi toplinskog stresa i omogućile pravodobne korektivne mjere.
- Ulagati u zgrade za stoku otporne na klimatske promjene opremljene odgovarajućom izolacijom, sustavima praćenja te sustavima hlađenja koji su učinkoviti u pogledu vode i energije.
- Uvesti precizne tehnologije uzgoja stoke, uključujući senzore za okoliš i automatizirane sustave praćenja, kako bi se kontinuirano pratila toplinska udobnost i dobrobit životinja.
- Razviti sustave za skladištenje i ponovnu uporabu vode na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi se osigurala odgovarajuća dostupnost vode tijekom razdoblja velike potražnje.
- Razviti agrošumarske i agrosylvo-pastoralne sustave koji integriraju stabla u stočarsku proizvodnju, pružajući dugoročnu hladovinu i poboljšavajući otpornost ekosustava.
- Promicati programe uzgoja i genetskog odabira kojima se čuvaju lokalno prilagođene pasmine stoke, uz uključivanje značajki toplinske tolerancije i otpornosti na klimatske promjene zajedno s ciljevima produktivnosti i zdravlja životinja.
Provedene pojedinačno ili u kombinaciji, tim se mjerama mogu znatno smanjiti učinci toplinskog stresa i drugih ekstremnih klimatskih uvjeta.
Mnoge poljoprivrednike već mogu provesti, dok su drugima potrebna ulaganja, tehničke smjernice i javna potpora, posebno ako je provedba skupa ili složena. Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) može se poduprijeti primjena tih mjera prilagodbe.
Glavne mjere prilagodbe na razini poljoprivrednih gospodarstava
Primjeri intervencija u okviru ZPP-a
Za rješavanje sve češćih klimatskih ekstrema potrebno je snažnije djelovanje kako bi se povećala otpornost poljoprivrede EU-a. ZPP podupire poljoprivrednike u prilagodbi njihovih proizvodnih sustava promjenjivim klimatskim uvjetima uz istodobno pružanje širih usluga ekosustava.
Primjeri u nastavku pokazuju kako se strateškim planovima u okviru ZPP-a podupire prilagodba toplinskom stresu.
Mađarska – mjere za dobrobit mliječnih goveda kojima se podupire prilagodba toplinskom stresu
Mađarski strateški plan u okviru ZPP-a uključuje posebnu intervenciju za dobrobit mliječnih goveda kojom se podupire bolje stanovanje, hranjenje, zdravlje životinja i upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima. Intervencijom se promiču manja gustoća populacije, preventivne mjere za zdravlje životinja, pojačani nadzor, odgovarajuća mineralna prehrana i prirodniji sustavi proizvodnje, uključujući pristup ispaši ako je to moguće.
Poljoprivrednici koji usvoje te više standarde dobrobiti primaju naknadu za dodatne troškove i izgubljeni prihod.
Intervencijom se jača i otpornost na toplinski stres:
- manja gustoća životinja smanjuje toplinsko opterećenje i prenapučenost,
- mogućnosti ispaše omogućuju životinjama pristup prirodnijim i često hladnijim okruženjima i
- poboljšano praćenje prehrane i zdravlja pomaže u održavanju otpornosti tijekom razdoblja toplinskog stresa.
Preventivno upravljanje i smanjena uporaba antimikrobnih sredstava dodatno doprinose zdravijim i otpornijim stadima mliječnih proizvoda.
Cipar – mjere za dobrobit životinja kojima se jača otpornost stoke na toplinske valove
Ciparski strateški plan u okviru ZPP-a uključuje posebne intervencije za dobrobit životinja za svinje i mliječne krave kako bi se poboljšali smještaj i upravljanje stokom. Mjere uključuju manju gustoću populacije, bolju ventilaciju i kvalitetu zraka, redovito praćenje opskrbe vodom, uravnoteženu prehranu, pojačani zdravstveni nadzor i, ako je dostupno, elektroničko praćenje pokazatelja dobrobiti životinja.
Tim se mjerama jača i otpornost na sve češće toplinske valove. Više prostora po životinji smanjuje toplinski stres, dok poboljšana ventilacija, kontinuirani pristup vodi i pomno praćenje zdravlja pomažu stoci da se nosi s visokim temperaturama.
Ranim otkrivanjem problema povezanih s dobrobiti dodatno se poboljšava otpornost sustava stočarstva u toplijim klimatskim uvjetima.
Grčka – prijelaz na usjeve otporne na klimatske promjene
U okviru programa za ekologiju „Upotreba otpornih i prilagođenih vrsta i sorti” promiču se usjevi koji su prikladniji za vruće i suhe sredozemne uvjete kako bi se smanjila potražnja za navodnjavanjem, povećala otpornost na klimatske promjene i poduprla biološka raznolikost.
Intervencija se sastoji od dvije komplementarne mjere:
- Promicanje zimskih žitarica i zimskih mahunarki kao alternativa usjevima s velikom potrošnjom vode, kao što su kukuruz, lucerna i pamuk.
- Ti su usjevi, uključujući lokalne i tradicionalne sorte, prirodno prilagođeni sredozemnim uvjetima, uglavnom ovise o padalinama i imaju manje potrebe za vodom i hranjivim tvarima.
- Davanjem prednosti zimskim usjevima smanjuju se potrebe za navodnjavanjem i povećava otpornost na češće suše.
- Potpora uvođenju inovativnih usjeva otpornih na klimatske promjene, kao što su aromatične i ljekovite biljke.
